Mjesečni integrisani plan u 3 .razredu- Septembar 2015


Dragi prijatelji,evo potrudio sam da napravim mjesečni plan rada za septembar sa maksimalno mogućom integracijom nastavnih sadržaja po predmetima. U tabeli su predmeti: BHS jezik i književnost, Moja okolina,Muzička i Likovna kultura. Programski sadržaji matematike i tjelesnog i zdravstvenog odgoja se ne integrišu direktno,nego indirektno po želji svakog pojedinca.

1

bye.jpg

SEPTEMBAR 2015

cooltext1788747175

er

Tematsko planiranje nastave u 4.razredu


Školski priručnik pod nazivom”Tematsko planiranje nastave” je prijedlog modela tematskog plana prema tematskim cjelinama koje su određene NPP-za 4. razred bez obzira na udžbenike u Fedarciji BiH. Priručnik sadrži tematski plan kocipiran prema godišnjim dobima, i prema tematskim cjelinama. Svaka tematska cjelina u okviru šire oblasti sadrži mrežni plan rada  sa integrisanim sadržajima iz svih predmeta u 4. razredu osim Vjeronauka i Stranih jezika. Nakon svake tematske cjeline dati su odgovarajući ishodi učenja  i ZOT-ovi za evaluciju nastavne tematske cjeline. Sve to prate posebo i pažljivo odabrane slike. Priručnik je namijenjen nastavncima koji rade u 4. razredu Osnovne škole.

bye.jpg

Školski priručnik koji sadrži slikovito nastavno gradivo isplanirano u 4.razredu kroz tematske cjeline sa ishodima učenja ,dodacima ček-lista,ZOT-ovima,obrascima za ocjenjivanje i dr.materijalom za jednog učitelja i nastavnika

Školski priručnik koji sadrži slikovito nastavno gradivo isplanirano u 4.razredu kroz tematske cjeline sa ishodima učenja ,dodacima ček-lista,ZOT-ovima,obrascima za ocjenjivanje i dr.materijalom za jednog učitelja i nastavnika

432

1

Sadržaj priručnika možete pogledati na linku: Tematsko planiranje nastave u 4. razredu

 

Priručnik možete preuzeti u pdf.formatu ovdje: Školski priručnik OD TEME DO INTEGRISANE NASTAVE (2013)

cropped-cropped-sa.jpg

cooltext1788747175

Moji priručnici


     Naslovnice mojih priručnika za učitelje i nastavnike u Osnovnoj školi


bye.jpg

Školski priručnik koji daje nastavnicima i učiteljima jedinstvenu sliku u izradi mapa uma koroz nastavni proces . Primjeri pisanih priprema sa korištenjem tehnike u razrednoj nastavi

Školski priručnik koji daje nastavnicima i učiteljima jedinstvenu sliku u izradi mapa uma koroz nastavni proces . Primjeri pisanih priprema sa korištenjem tehnike u razrednoj nastavi

Školski priručnik namijenjen svima koji počinju raditi u prvom razredu. Upute,objašnjenja,ideje, teme,zanimljivosti, smjernice za kreiranje,i primjeri izvedbi jtarnjeg satanka u prvom i drugom razredu devetogoišnje škole

Školski priručnik namijenjen svima koji počinju raditi u prvom razredu. Upute,objašnjenja,ideje, teme,zanimljivosti, smjernice za kreiranje,i primjeri izvedbi jtarnjeg satanka u prvom i drugom razredu devetogoišnje škole

Zbirka sadrži kolekciju sa oko 100 mapa uma za nastavnike,koncipirane po tematskim cjelinama koje se izučavaju u prvoj trijadi osnovne škole.

Zbirka sadrži kolekciju sa oko 100 mapa uma za nastavnike,koncipirane po tematskim cjelinama koje se izučavaju u prvoj trijadi osnovne škole.

Školski priručnik za nastavnike i učitelje u 5.razredu koji predaju BHS jezik i književnost. Priručnik sadrži primjere pisanih priprema kroz sva nastavna područja u 5.razredu; Književnost, Kulturu izražavanja,Gramatiku,Medijsku kulturu, Pravopis ...

Školski priručnik za nastavnike i učitelje u 5.razredu koji predaju BHS jezik i književnost. Priručnik sadrži primjere pisanih priprema kroz sva nastavna područja u 5.razredu; Književnost, Kulturu izražavanja,Gramatiku,Medijsku kulturu, Pravopis …

1

Školski priručnik koji sadrži slikovito nastavno gradivo isplanirano u 4.razredu kroz tematske cjeline sa ishodima učenja ,dodacima ček-lista,ZOT-ovima,obrascima za ocjenjivanje i dr.materijalom za jednog učitelja i nastavnika

Školski priručnik koji sadrži slikovito nastavno gradivo isplanirano u 4.razredu kroz tematske cjeline sa ishodima učenja ,dodacima ček-lista,ZOT-ovima,obrascima za ocjenjivanje i dr.materijalom za jednog učitelja i nastavnika

Školski priručnik koji sadrži modele pisanih priprema koji se obrađuju po razredima od 1-3.razreda prema okvirnom NPP-u FBiH. Priručnik ne zavisi od izdavačkih kuća i udžbenika. Moguća upotreba u cijeloj FBiH. Priručnik je koncipiran kao didaktički vodič sa savremenim strategijama i tehnikama RWCT učenja.

Školski priručnik koji sadrži modele pisanih priprema koji se obrađuju po razredima od 1-3.razreda prema okvirnom NPP-u FBiH. Priručnik ne zavisi od izdavačkih kuća i udžbenika. Moguća upotreba u cijeloj FBiH. Priručnik je koncipiran kao didaktički vodič sa savremenim strategijama i tehnikama RWCT učenja.

Priručnik Kritičko mišljenje u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja

Priručnik
       Kritičko mišljenje u prvoj trijadi                      devetogodišnjeg obrazovanja

cooltext1788747175

cropped-welcome72.gif

544057_257011351102704_1936811329_n321cropped-1015008_296783913792114_1204852680_o1.jpg

1

Sveske za nastavnike u predmetnoj nastavi


Sveske za nastavnike u predmetnoj nastavi. Priručnik za jednog nastavnika predmetene nastave u kojoj može pratiti napredovanje učenika putem sveske,u koju može upisati do 4 odjeljenja jedne škole. U svakoj svesci su ispisani ishodi učenja za razrede od 5-9.razreda. Znači za svaki razred najviše max. do 4 odjeljena u jednoj školi. Za jedan razred max. do 30 učenika.

bye.jpg

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Bosanskog jezika 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Hemije 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Fizike 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Tehničke kulture 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Matematike 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Informatike 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Biologije 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Historije 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

Sveska sa ishodima učenja u nastavi Likovne kulture 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanjaSveska sa ishodima učenja u nastavi Geografije 2. i 3.ciklusa devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

cooltext1788747175

 

 

PRIMJERI OPISNOGA OCJENJIVANJA – OBRAZOVNA POSTIGNUĆA MATEMATIKA U 3.RAZREDU


OB

PRIMJERI OPISNOGA OCJENJIVANJA – VJEŠTINE, SPOSOBNOSTI I POSTIGNUĆA
Učenica/učenik ima/pokazuje:
• snažnu unutarnju motivaciju za usvajanje matematičkih sadržaja
• pokazuje znatiželju i zanimanje za matematičko gradivo
• sigurno znanje
• bogato predznanje
• izrazitu mentalnu kondiciju.
Učenica/učenik:
• bez teškoća rješava numeričke zadatke
• bez teškoća rješava tekstualne zadatke
• bez teškoća rješava problemske zadatke
• uči s razumijevanjem i ima razvijeno logičko zaključivanje
• s lakoćom odvaja bitno od nebitnoga
• vješto prelazi s jedne aktivnosti na drugu
• sposobna/sposoban je za samostalno učenje sadržaja, ali s pomanjkanjem interesa
• samostalno izvodi pravila i zaključke
• rado uči uspoređivanjem i otkrivanjem novoga

• posvećuje pažnju svakom zadatku
• usvaja s potpunim razumijevanjem i na razini samostalne primjene
• voli rad u grupi
• aktivna/aktivan je prilikom učenja novoga gradiva
• uči s razumijevanjem i svjesno usvaja znanje
• bez teškoća obrazlaže matematičke postupke
• s lakoćom pristupa rješavanju, ali zbog površnosti često/katkada griješi
• primjenjuje naučeno u praksi
• otežano usvaja matematičke sadržaje pa bi im trebalo posvetiti više pažnje
• pokazuje slabu motivisanost za spoznavanje matematičkih sadržaja
• razumije, ali ne zna obrazložiti odgovarajuće matematičke zakonitosti
• znanje primjenjuje s djelimičnim razumijevanjem
• nije samostalna/samostalan u radu, ali ulaže napor pa uz poticaj i vođenje može biti uspješna/uspješan
• uz primjeren napor mogla/mogao bi biti uspješna/uspješan u usvajanju matematičkih sadržaja
• odustaje kada treba uložiti veći trud
• ne napreduje jer nije dovoljno uporna/uporan i temeljita/temeljit u radu
• dovršava rad uprkos teškoćama na koje nailazi
• darovita/darovit je
• marljiva/marljiv i uporna/uporan, zainteresirana/zainteresiran te aktivna/aktivan na času.

Učenica/učenik bi trebala/trebao:
• brže i s više razumijevanja izvoditi zaključke
• aktivnije pratiti nastavu i sudjelovati u radu
• redovnije pisati domaće zadaće.
Učeničino/učenikovo je predznanje/znanje matematičkih sadržaja:
• skromno
• prosječno
• na početnoj razini
• na osrednjoj razini
• na vrlo visokoj razini
• na najvišoj razini.
Interes, aktivnost i rezultati variraju.
Uz više samostalnoga rada kod kuće rezultati bi bili bolji.
Poticaji učenici/učeniku djeluje ohrabrujuće.
Pozitivna ocjena djeluje stimulativno.
Uz više rada postignuća bi bila bolja.
Treba je/ga neprekidno poticati na rad.
Učenica/učenik:
• zadatke rješava uz poticaj i vođenje
• treba više raditi na postizanju urednosti u pisanju

• treba smanjiti broj pogrješaka u pisanim radovima
• treba ulagati više truda
• katkad ju/ga pretjerana brzopletost dovodi do grešaka u pisanju
• teško se koncentrira u radu jer joj/mu drugi lako odvrate pažnju.

PRIMJERI OPISNOGA OCJENJIVANJA – OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
Učenica/učenik:
• samostalno/uz pomoć čita, zapisuje i broji do 100
• razumije upoterbu slova kao znaka za broj
• samostalno/uz pomoć uspoređuje i matematičkim zapisom izražava odnos među brojevima do 100
• samostalno/uz pomoć zapisuje dvocifrene brojeve u obliku: a · 10 + b;
• u potpunosti je/djelomično je/nije ovladala/ovladao postupkom sabiranja i oduzimanja višekratnika broja 100
• u potpunosti je/djelomično je/nije ovladala/ovladao postupkom sabiranja dvocifrenoga i jednocifrenoga broja
• u potpunosti je/djelomično je/nije ovladala/ovladao postupkom oduzimanja jednocifrenoga broja od dvocifrenoga broja
• shvata ravninu kao neograničenu ravnu plohu i likove kao dio ravnine
• samostalno/uz pomoć geometrijskim priborom crta i označava pravu i polupravu
• samostalno/uz pomoć geometrijskim priborom crta dužinu kao dio prave i ističe njezine krajnje tačke
• u potpunosti je/djelomično je/ne poznaje jedinice za mjerenje dužine
• samostalno/uz pomoć mjeri zadanu dužinu jediničnom dužinom
• samostalno/uz pomoć, uredno/neuredno geometrijskim priborom prenosi zadane dužine
• samostalno/uz pomoć, uredno/neuredno geometrijskim priborom crta dužine zadane dužine
• u potpunosti je/djelomično je/nije ovladala/ovladao postupkom množenja zbira brojem
• u potpunosti je/djelomično je/nije ovladala/ovladao postupkom množenja
• u potpunosti je/djelomično je/nije ovladala/ovladao postupkom dijeljenja
• samostalno/uz pomoć, uredno/neuredno geometrijskim priborom crta prave
• samostalno/uz pomoć, uredno/neuredno geometrijskim priborom crta
• u potpunosti je/djelomično je/ne poznaje jedinice za mjerenje zapremine tečnosti (litra, decilitar) samostalno/uz pomoć
• u potpunosti je/djelomično je/ne poznaje jedinice za mjerenje mase (gram, dekagram, kilogram) i zapisuje ih samostalno/uz pomoć

 

 

PRIMJERI OPISNOGA OCJENJIVANJA – OBRAZOVNA POSTIGNUĆA TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ U 3.RAZREDU


SI3

Cilj je tjelesnog i zdravstvenog odgoja osposobiti učenike za primjenu teorijskih i motoričkih znanja koja omogućuju samostalno tjelesno vježbanje radi veće kvalitete življenja. Tjelesni odgoj mijenja osobine i razvija sposobnosti, čima izravno osigurava promicanje zdravlja kao nezamjenjivog čimbenika svih ljudskih aktivnosti.
Zadaci tjelesnog i zdravstvenog odgoja u osnovnoj školi trajno su usmjerene na:
• usvajanje teorijskih i motoričkih znanja za svakodnevne motoričke aktivnosti, djelotvorno korištenje slobodnog vremena i snalaženje u urgentnim situacijama;
• zadovoljavanje potrebe za kretanjem i poticanje samostalnoga vježbanja;
• uključivanje u sportske klubove i razvijanje interesa za osobni napredak u različitim sportskim aktivnostima;
• usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog vježbanja;
• upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih antropoloških obilježja;
• usvajanje znanja o očuvanju i promicanju zdravlja;
• praćenje sastava tijela i prevencija pretilosti;
• razvijanje i njegovanje higijenskih navika;
• promicanje općih ljudskih vrijednosti;
• omogućavanje osobne afirmacije učenika;
• osposobljavanje za timski (grupni) rad;
• aktivan boravak u prirodi.

OPISNO OCJENJIVANJE U NASTAVI TZO
Učenica/učenik u potpunosti/djelomično:
• osvijestila/osvijestio je važnost potrebe redovnog nošenja odgovarajuće odjeće i obuće
• usvojila/usvojio je osnovne higijenske navike
• razumije važnost bavljenja tjelesnim aktivnostima
• pridržava se pravila ponašanja u prostoru za vježbanje
• razumije ispravnost osnovnih položaja (stav, sjed, čučanj, klek, upor,
vis…) i kretnih strukutura (hodanje, trčanje, naskakanje, saskakanje,preskakanje…)
• usvojila/usvojio je temeljna motorička znanja
• poštuje pravila igre
• spremno sudjeluje u suradničkim aktivnostima
• u timskim igrama poštuje protivnika
• motoričko gibanje izvodi pravilno i povezano, s lakoćom; gibanje je automatizirano

PRIMJERI OPISNOGA OCJENJIVANJA – OBRAZOVNA POSTIGNUĆA LIKOVNA KULTURA U 3.RAZREDU


1

ODGOJNA POSTIGNUĆA
Učenica/učenik:
• rado sudjeluje u grupnom radu
• aktivna/aktivan je prilikom usvajanja novih sadržaja
• s lakoćom pristupa rješavanju, ali zbog površnosti često/ponekad griješi
• nije samostalna/samostalan u radu, ali ulaže napor pa uz poticaj i vođenje može biti uspješna/uspješan
• odustaje kada treba uložiti veći trud
• ne napreduje u svladavanju novih likovnih tehnika zbog nedovoljne upornosti i temeljitosti u radu.
Interes, aktivnost i rezultati variraju. Ocjene su rezultat skromnijih sposobnosti, ali i nezainteresiranosti i nedovoljnog rada.
Poticaji učenici/učeniku djeluju ohrabrujuće.
Pozitivna ocjena djeluje stimulativno.
Potrebno ju/ga je neprekidno poticati na rad.
Učenica/učenik se veseli otkrivanju novih spoznaja.

OBRAZOVNA I FUNKCIONALNA POSTIGNUĆA
Učenica/učenik bi trebala/trebao aktivnije pratiti nastavu i sudjelovati u radu.

Učenica/učenik ima/pokazuje:
• znatiželju za sadržaje koji se obrađuju
• bogatstvo ideja
• razvijenu vizualnu percepciju (sposobnost zapažanja)
• sposobnost preoblikovanja – redefinicije
• prepoznaje likovne zakonitosti i pojavu, ali je u primjeni nesigurna/nesiguran
• razumije, ali ne zna obrazložiti odgovarajuće likovne zakonitosti
• uočeni likovni problem primjenjuje s djelomičnim razumijevanjem
• originalna/originalan je u rješavanju zadataka
• razrađuje ideju u detalje.
Učenica/učenik je:
• kreativna/kreativan u razradi novih ideja na osnovi usvojenog likovnog problema
• darovita/darovit je, marljiva/marljiv i uporna/uporan, zainteresirana/ zainteresiran za upoznavnaje novih likovnih tehnika te aktivna/aktivan na satu
• darovita/darovit je, marljiva/marljiv i uporna/uporan, zainteresirana/ zainteresiran za upoznavnaje vizulanih sadržaja te aktivna/aktivan na satu.
Učeničine/učenikove motoričke sposobnosti su skromne/prosječne/dobro razvijene/izuzetno dobro razvijene.
Učenica/učenik pokazuje poseban interes za crtanje/slikanje/3D oblikovanje.

IZAŽAVANJE CRTEŽOM
• Učenica/učenik se odlično/dobro/slabo služi izražajnim mogućnostima slikarskih tehnika.
• Učenica/učenik odlično/dobro/slabo uočava proporcije u prirodi i na umjetničkim djelima.
• Učenica/učenik pokazuje poseban interes za crtanje po promatranju.
• Učenica/učenik odlično/dobro/slabo uočava razliku između strukturnih i obrisnih linija.
• Učenica/učenik odlično/dobro/slabo uočava različite linijske motive u okolini.
• Učenica/učenik se u svom radu odlično/kreativno/maštovito koristi izražajnim mogućnostima komponiranja različitim linijama.
• Učenica/učenik pokazuje poseban interes za izražavanje u crtačkoj tehnici olovke/tuša/flomastera.

KOLORISTIČKO I TONSKO IZRAŽAVANJE
• Učenica/učenik se odlično/dobro/slabo služi izražanim mogućnostima slikarskih tehnika.
• Učenica/učenik odlično/dobro/slabo uočava, razlikuje i opisuje nijanse i odnose među bojama.
• Učenica/učenik se odlično izražava bojama, koristi se mnoštvom različitih nijansi kao i izražajnim mogućnostima kolorističkih kontrasta.
• Učenica/učenik pokazuje poseban interes za slikanje po promatranju.
• Učenica/učenik pokazuje poseban interes za izražavanje u slikarskoj tehnici akvarela/tempera/pastela/kolaža.
• Učenica/učenik je izrazito kreativan u kombiniranju različitih tehnika.
3D OBLIKOVANJE
• Učenica/učenik se odlično/dobro/slabo služi izražanim mogućnostima tehnika 3D oblikovanja.
• Učenica /učenik odlično/dobro/slabo uočava, razlikuje i opisuje prostorne odnose.
• Učenica/učenik odlično/dobro/slabo uočava i opisuje različite vrste masa u okolini i na umjetničkim djelima.
• Učenica/učenik odlično/dobro/slabo uočava i opisuje različite površine u okolini i na umjetničkim djelima.
• Učenica/učenik odlično/dobro/slabo se koristi različitim prostornim odnosima u svom likovnom radu.
• Učenica/učenik u svom se radu odlično/kreativno/originalno koristi izražajnim mogućnostima komponiranja različitim vrstama masa.
• Učenica/učenik je odlično/dobro/slabo svladao tehničke zakonitosti i mogućnosti izražavanja u kiparskoj tehnici gline/papira/plastike/žice.

GRAFIČKO IZRAŽAVANJE
• Učenica/učenik se odlično/dobro/slabo služi izražajnim mogućnostima grafičkih tehnika.
• Učenica/učenik je odlično/dobro/slabo svladao tehničke zakonitosti i mogućnosti izražavanja u grafičkoj tehnici karton-tiska

.
RAZUMIJEVANJE I VRJEDOVANJE OSNOVNIH ODNOSA U UMJETNIČKOM DJELU
Učenica/učenik:
• samoinicijativno se uključuje u interpretaciju likovnoga djela
• samoinicijativno se uključuje u analizu likovnih radova drugih učenika
• uočava odnose među likovnim elementima, ali nije samostalna/samostalan u donošenju zaključaka.

PRIMJERI OPISNOGA OCJENJIVANJA – OBRAZOVNA POSTIGNUĆA BHS JEZIK U 3. RAZREDU


 

PIN

 

KNJIŽEVNOST
• zamjećuje i izdvaja temu u proznome i poetskome tekstu
• uspješno zamjećuje ponavljanja u stihu, srofi i pjesmi radi isticanja ili naglašavanja neke ideje ili zvučnoga doživljaja pjesme
• prepoznaje šaljivu pjesmu među drugim pjesmama
• s lakoćom/uz pomoć povezuje događaje i likove proznoga teksta s vremenom i mjestom radnje
• uspješno određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju,govoru
• uočava uspoređivanje dvaju pojmova po sličnosti (usporedba)
• razlikuje pripovijetku od bajke po stvarnim događajima i likovima nasuprot nestvarnima
• samostalno zamjećuje osobine likova u basni i izvodi zaključak u obliku poruke
• prepoznaje dječji roman kao složeniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama
• razlikuje igrani film za djecu od animiranoga filma i uspješno prepričava filmsku priču

• pokazuje interes za slušanje radijskih emisija, rado raspravlja o njima i zamjećuje zvučna izražajna sredstva
• vješto pronalazi traženu obavijest u dječjoj enciklopediji služeći se  abecednim redom
JEZIK I JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Učenica/učenik:
• razumije/djelomično razumije/ne razumije imenice kao vrstu riječi
• razlikuje/djelomično razlikuje/ne razlikuje opće i vlastite imenice
• razlikuje/djelomično razlikuje/ne razlikuje jedninu i množinu imenica
• primjenjuje/djelomično primjenjuje/ne primjenjuje pravilo (znanje)
o pisanju velikoga početnog slova u imenima voda,polja i planina u zavičaju
• prepoznaje/djelomično prepoznaje/ne prepoznaje umanjenice i uvećanice kao vrstu imenica
• pravilno/nepravilno izgovara i piše glasove č i ć u manjenicama na -ić,-čić, -čica i u uvećanicama na -čina
• pravilno/nepravilno izgovara i piše skupove ije/je/i/e u češće  umanjenicama i uvećanicama
• razlikuje/djelomično razlikuje/ne razlikuje glagole kao riječi kojima izričemo šta ko radi ili šta se događa
• prepoznaje/djelomično prepoznaje/ne prepoznaje glagol u rečenici prema pitanjima šta netko radi, šta se događa
• pravilno koristi/djelomično pravilno rabi/nepravilno koristi rečenične znakove u nabrajanju
• prepoznaje/ne prepoznaje i razlikuje/ne razlikuje monolog od dijaloga
• uljudno sudjeluje u svakodnevnim komunikacijskim situacijama
• potrebno je razvijati uljudnost u svakodnevnim komunikacijskim situacijama
• ostvaruje/ne ostvaruje samostalni govorni nastup
• ostvaruje samostalni govorni nastup uz poticaj
• zamjećuje/djelomično zamjećuje/ne zamjećuje ulogu neverbalne komunikacije
• ovladao je/djelomično je ovladao/nije ovladao pojmovima govornik, sugovornik, slušatelj, poruka
• razlikuje/ne razlikuje zamišljeni događaj od stvarnoga
• samostalno pripovijeda o stvarnome i izmišljenome događaju
• pripovijeda o stvarnome i izmišljenome događaju uz pomoć i poticaj
• aktivno sudjeluje u stvaranju zajedničke priče prema zadanom poticaju oblikujući jedan ili nekoliko događaja, poštujući uzročno-posljedične veze
• sudjeluje na poticaj u stvaranju zajedničke priče prema zadanom poticaju oblikujući jedan ili nekoliko događaja, poštujući uzročnoposljedične veze
• u stvaranju zajedničke priče prema zadanom poticaju oblikujući jedan ili nekoliko događaja, sudjeluje skromnijim doprinosom, ima teškoća u određivanju uzročno-posljedične veze
• razlikuje/djelomično razlikuje/ne razlikuje obavijest od ostalih vrsta pisanoga teksta i usmene poruke
• oblikuje/djelomično oblikuje/ne oblikuje usmenu i pisanu obavijest
• izvješćuje/izvješćuje uz pomoć o obavljenome zadatku držeći se hronološkog slijeda događaja
• oblikuje i piše/djelomično točno oblikuje i piše sastavak uz poticaj i bez njega
• pri oblikovanju sastavka potrebna je stalna pomoć
• izražajno glasno čita dramski tekst (igrokaz) poštujući vrjednote govorenoga jezika
• glasno čita dramski tekst (igrokaz), ali je potrebno dodatno uvježbavati poštivanje vrednota govorenoga jezika
• aktivno sudjeluje u dramskim improvizacijama
• treba ju/ga poticati na sudjelovanje u dramskim improvizacijama
• sudjeluje u raspravi poštujući uljudbena pravila i tuđe mišljenje
• sudjeluje u raspravi poštujući uljudbena pravila, ali ne poštuje tuđe mišljenje i pokušava nametnuti svoje
• nerado sudjeluje u raspravi – sluša raspravljanje ostalih, ali ne želi iznijeti svoje mišljenje.
Opisno praćenje vještine čitanja
Učenica/učenik:
• čita tečno poštujući vrjednote govorenoga jezika; razumije pročitano;samostalno ispravlja pogrješke u čitanju
• uglavnom čita tečno; teže čita višesložne riječi; djelomično razumije pročitano; ispravlja pogrješke u čitanju na poticaj
• čita teže; griješi pri čitanju riječi (izostavlja glas, dodaje glas, točno čita samo početak riječi); dulje riječi čita slovkajući; teže razumije pročitano.

TEMATSKE CJELINE IZ MUZIČKE KULTURE


Pjevanje
Pjevanje je aktivnost koja je djeci privlačna i bliska. Pjevanjem djeca razvijaju opseg glasa, ritamske sposobnosti i muzičku memoriju. Pritom je nuæno voditi računa o tome da  su pjesme lijepe, što je bilo temeljno načelo u odabiru pjesama za ovaj udžbenik.
Muzičke su sposobnosti uvjetovane naslijeđem svakoga pojedinca, ali i utjecajima okoline. Tu prije svega mislimo na neformalne utjecaje, poput utjecaja obitelji i skupine vršnjaka, ali i na formalne utjecaje, kao što je muziča nastava u predškolskim ustanovama i školama. Kao i kod svih ostalih sposobnosti, tako i u slušaju muzičkih sposobnosti prvo
je razdoblje u životu djeteta ključno za razvoj njegovih muzičkih sposobnosti. Kada takvi rani muzički poticaji izostanu, imaju nučno negativan utjecaj na razvoj muzičkih sposobnosti.

Obrada pjesme po sluhu
Pjesme se obrađuju metodom učenja pjesme po sluhu. Ta se metoda zasniva na načelu oponašanja: učenici slušaju, pamte i ponavljaju melodijsko-ritamske cjeline.
Proces obrade nove pjesme odvija se u sljedećim fazama:
• motivacija: njome uvodimo ozračje i karakter pjesme
• tekstualna obrada: uvodni razgovor o pjesmi i objašnjavanje značenja nepoznatih riječi
• demonstracija: pjevanje cijele pjesme uz akordnu pratnju
• melodijska obrada: usvajanje pjesme igrom oponašanja: učitelj pjeva frazu po frazu, a učenici
je zatim ponavljaju; fraze trebaju biti logične i zaokružene cjeline
• nakon što je usvojena prva strofa teksta, usvajaju se ostale strofe tako da učiteljica/učitelj otpjeva cijelu strofu, a zatim je učenici ponavljaju
• naučenu pjesmu učenici pjevaju u grupama, samostalno ili u paru
• dok pjevaju, učenici trebaju imati aktivnu napetost tijela, opuštena ramena te razgovijetno prenositi poruku teksta pjesme i uživati u njoj.
Naučene pjesmice učenici trebaju pjevati što češće; pritom ih treba upućivati na izražajno pjevanje i lijep ton. Pjevanje u razredu trebate kombinovati s pjevanjem u većim i manjim grupama, u paru i pojedinačno. U samostalnom pjevanju učenika, koje treba biti dobrovoljno, lakše ćete moći ocijeniti razinu razvijenosti njegove intonacije i opsega glasa te ga poticati na daljnji razvoj. Također ćete moći prepoznati bolje pjevače te ih uputiti na upis u školski zbor ili u muzičku školu. Potičite i usmjeravajte učenike na aktivno muziciranje bez obzira na njihovo naslijeđe ili sposobnosti.
Brojalice
Brojalice se smatraju najjednostavnijim i najljepšim dječjim stvaralaštvom upravo zbog svoje jednostavnosti i nebrojenih mogućnosti korištenja njihove metrike, ritma, slogova i riječi. One su istodobno literarno i muzičko stvaralaštvo djece. Upravo zato što su produkt dječije mašte i spontanoga stvaralaštva, tekst im je često nerazumljiv, ali to je upravo i razlog zašto su među djecom omiljene i rado pjevane.

Obrada brojalica
U svakoj je muzičkoj igri sama igra važnija od teorijskih saznanja. Ipak, radom na brojalicama razvijat ćete u učenika i muzičke sposobnosti kao što su metro-ritamske sposobnosti, muzička memorija i sposobnost reprodukcije, ali i ne samo usko muzičke
sposobnosti, već i motoriku, pamćenje, koncentraciju i pažnju. Osim toga, učenici će praktično doživjeti metar i ritam kao osnovne odrednice brojalice, ali i pjesme.
Prije same obrade pročitajte učenicima brojalicu ističući njezin puls i ritam, a zatim neka je i oni zajedno s vama pročitaju dva-tri puta naglas. Kada usvoje njezin tekst i ritam, možete ju varirati na različite načine:
• izgovarati tekst brojalice plješćući na svaki njezin slog
– vježba za metriku
• izgovarati tekst brojalice koračajući na svaki njezin slog
– vježba za metriku
• pljeskati ritam brojalice, a njezin tekst izgovarati u sebi
– vježba za ritam
• hodati tako da učinite jedan korak na svaku dobu i pljeskati ritam brojalice dok je izgovarate
– vjeæba za ritam i metar
• navedene vježbe provoditi tako da postupno ubrzavate odabrani tempo
– vježba za ritam, metar i tempo
• navedene vjeæbe provoditi tako da postupno usporavate odabrani tempo
– vježba za ritam, metar i tempo
• uz svaku brojalicu možete i zasvirati na instrumentima iz didaktičke kutije ili školskog instrumentarija
• brojalicu učenici mogu ritmizirati i instrumentima koja su prethodno sami izradili

Na sličan način pokušajte s učenicima ritmizirati i druge brojalice, pri čemu ih ne trebate
ritmizirati samo instrumentima školskog instrumentarija, već i svojim tijelom.
Osmislite svoj način ispisivanja partiture (notacije) po kojoj ćete svirati (primjer, za kraće notne vrijednosti koristite se tačkom; za duže crtom, za stanke praznim krugom i sl.; za pljeskanje nacrtanim dlanom; za udarac nogom tačkom itd.).

Muzičke igre
Igra je sastavni dio djetetove svakodnevice. Ono igrom upoznaje svijet oko sebe, raste i razvija se, ali i najbrže uči te stiče prva životna iskustva. Zato je upravo igra osnovni pokretač aktivnosti u ovom udžbeniku. Igrom će dijete sticati znanje i iskustvo iz
područja muzičkih aktivnosti, ali i razvijati svoju osobnost u svim ostalim aspektima  razvoja osobnosti.

Za izgovor (dikciju) u pjevanju
Na razredni plakat ili tablu napišite sljedeće suglasnike jedan ispod drugoga: B, C, D, F, G, H, J, K, L, M, N, P, R, S, T, V, Z, Ž. Recite učenicima da smisle tri jednosložne ili tri dvosložne riječi kojima su navedeni suglasnici početna slova. Napišite te riječi jednu do druge na tablu/plakat uz slovo kojemu pripadaju. Kao vježbu za pravilan izgovor na vaš znak učenici izgovaraju (čitaju) sve riječi redom nevezano. Pritom ih treba upozoriti da paze na suglasnike na početku i na kraju riječi, da jasno i čisto izgovore samoglasnike te da ne pretjeruju s mimikom kako bi riječ izgovorili što jasnije i razumljivije.
Druga faza te vježbe je izgovaranje riječi u bržem tempu tako da dah uzimaju nakon svaka tri slova (nakon », nakon G itd.). Tu treba paziti da učenici ne skrate riječ i ne progutaju slovo u riječi koja dolazi prije uzimanja daha.

Igra oponašanja
Objasnite učenicima značenje riječi oponašanje i recite im da će oni biti vaše oponašanje. Vi ćete im otpjevati kratku melodijsku frazu neutralnim slogom (na) koju će oni na isti način ponoviti za vama. Prije pjevanja upozorite učenike da sjede ravno, uz aktivno tijelo, a nikako ne mlitavo, te da se ne naslanjaju na naslon stolica i da pažljivo slušaju zadatak. Dok vi pjevate, oni bi trebali napeto slušati u tišini. Svaka će učiteljica/učitelj, sukladno sposobnostima svojih učenika i potrebama određene
nastavne jedinice, osmisliti fraze kojima će u učenika razvijati ritam, intonaciju i muzičku memoriju. Ako te igre igrate prije obrade neke brojalice ili pjesmice, bilo bi poželjno da ritamske i melodijske fraze budu preuzete iz pjesme ili brojalice koju obrađujete.

Prijedlozi za sviranje pojedinih instrumenata uz brojalicu/pjesmicu:
• štapići sviraju ritam
• bubanj svira dobe (metar)
• predlažem da činelama svirate krajeve fraza ili kada neki slog želite posebno istaknuti
• predlažem da se trokutićem koristite na početku svakoga ili svakoga drugog takta kao specijalnim efektom
• predlažem da šuškalicama zasvirate dva puta na svaku dobu.
Prije nego se počnete koristiti školskim instrumentarijem u razredu, odvojite određeno vrijeme kako biste upoznali učenike s instrumentima. Neka sami isprobaju kako zvuče i recite im njihova imena. Pitajte ih na koje ih zvukove iz prirode i okoline podsjećaju zvukovi tih instrumenata. Uspoređujte s učenicima njihovu zvukovnu boju i jačinu zvuka, ovisno o materijalu od kojega su napravljeni: drvo, metal, koža. Neka svakom instrumentu pridruže neku boju i/ili oblik (kojim bi instrumentom dočarali vjetar, šum mora, pjevanje i cvrkut ptica, topot konja itd).

Slušanje muzike
Slušanje muzike je aktivnost koja u najvećoj mjeri pridonosi estetskom oblikovanju muzičkog ukusa učenika, upravo zahvaljujući vrijednim muzičkim djelima koja učenici slušaju. Slušanje može biti emocionalno i analitičko, ali oba mogu i trebaju biti aktivna. Prateći zadatke u udžbeniku i prijedloge obrade nastavne jedinice  za slušanje, možete odrediti izvođače, tempo, dinamiku i osnovne elemente muzičke strukture. Radi se o zadacima koje učenici rješavaju slušajući, odnosno za čije
im rješavanje nije potrebno nikakvo formalno obrazovanje. Određivanje ugođaja i karaktera muzičkoga djela pojedinačna je kategorija i za njih su svi odgovori dobri, jer svaki učenik ima pravo na vlastiti doživljaj muzičkoga djela.
Učenike treba poticati na pokret uz muziku kako bi i na takav način doživjeli muzičko djelo. Ako učenici spontano pokreću ruke, lupkaju nogom, pokreću tijelo, ne treba ih sputavati, jer oni tako izražavaju osjećaje i doživljavaju muzičko djelo.

OPISNE OCJENE IZ MUZIČKE KULTURE U 3.RAZREDU


Opisne ocjene
Opisne ocjene za stupanj razvoja intonacije i opsega glasa mogu biti formulirane na
sljedeći način:
– učenica/učenik ima vrlo razvijen opseg glasa i tačno intonira određena melodijska
kretanja i skokove
– učenica/učenik ima razvijen opseg glasa, ali je nesigurna/nesiguran u intoniranju
melodijskih kretanja i skokova bez podrške drugih
– u okviru opsega svoga glasa učenica/učenik dobro intonira melodijske fraze
– učenica/učenik ima slabo razvijen opseg glasa i intonaciju
– učenica/učenik pokazuje napredak u intoniranju melodije i postupno razvija opseg
svoga glasa
– u potpunosti memorira i reproducira zadane melodijske fraze
– djelomično memoriše i reprodukuje zadane melodijske fraze
– ne uspijeva ispravno u cijelosti memorisati i reprodukovati zadanu melodijsku frazu.
Opisne ocjene za stepen razvoja ritma i metra mogu biti predstavljene na sljedeći način:
– učenica/učenik ritamski je i metrički stabilna/stabilan; tačno i u potpunosti memoriše
i reprodukuje ritamske fraze
– učenica/učenik ritamski je i metrički djelomično stabilna/stabilan; memoriše i reprodukuje ritamske fraze s manjim odstupanjima
– učenica/učenik ritamski je i metrički nestabilna/nestabilan; nije u mogućnosti tačno i
u cijelosti memorisati i reprodukovati zadane ritamske fraze.

 

GODIŠNJI TEMATSKI PLAN RADA IZ MUZIČKE KULTURE U 3.RAZREDU


GODIŠNJI TEMATSKI PLAN RADA IZ MUZIČKE KULTURE U 3.RAZREDU
Tema: Ljeto
1. Upoznavanjem sa udžbenikom i sadržajem
2. Slušanje muzike : „Vrapci i strašilo“- Vlado Milošević
3. Brojalica: „Jabučice crvena“
4. Muzičke igre:“Golubovi“-narodna
5. Pjevanje i sviranje :“Trčimo za suncem“-Refik Hodzić
6. Dječije stvaralaštvo

Tema: Jesen
1. Slušanje muzike: „Menuet“- Luigi Bocherini
2. Muzičke igre-sviranje:“Grličica proso brala“-narodna
3. Pjevanje i sviranje :“Zekini jadi“-Alfi Kabiljo
4. Brojalica:“Kiša,kiša“
5. Dječije stvaralaštvo:improvizacija sa dječijim udaraljkama kao pratnja pjesmi
6. Pjevanje i sviranje:“Vrste kiše“-Damir Pjanić
7. Dječije stvaralaštvo:igre uz narodno kolo
8. Ponavljanje naučenih pjesmica
9. Slušanje muzike:“Ptičija tuga“-Ludwig van Beethoven
10. Brojalica:“Patka patku pojela“
11. Pjevanje i sviranje:“Kišobran za dvoje“-Đelo Jusić
12. Pjevanje i sviranje:“Reci Bosno,ljubavi“-Asim Horozić
13. Melodijski instrumenti koje poznajemo
14. Muzičke igre:“Brzojav/telegram“-Vladimir Tomerlin
15. Brojalica:“Bob,boc iglicama“
16. Slušanje muzike:“Sanjaranje“-Robert Schumann
17. Brojalica:“En,den dore“
18. Slušanje muzike: „Vrteška“-Milan Prebanda
19. Dječije muzičko stvaralaštvo: izmišljanje teksta i njegovo ritmiziranje u brojalici
20. Ponavljanje naučenih pjesmica

Tema: Zima
1. Dječije stvaralaštvo:Muzičko-zabavne igre
2. Pjevanje i sviranje:“Majka Smaju pod đulom rodila“-uspavanka(Mostar)
3. Muzičke igre:“Rama“-Polog i okolica Mostara
4. Pjevanje i sviranje:“Kad se male ruke slože“-Arsen Dedić
5. Slušanje muzike: „Zeko i potočić“- Branko Mihaljević
6. Brojalica :“Mjau,mjau mačke“
7. Muzičke igre
8. Slušanjemuzike:“Želja“-Frederic Chopin
9. Muzičke igre:muzičko,zabavne igre „Poskakuša“
10. Dječije stvaralaštvo
11. Brojalica.“Tike,tike tačke“
12. Ponavljanje naučenih pjesmica
13. Melodijski instrumenti koje poznajemo
14. Pjevanje i sviranje : „I mi znamo svirati“
15. Slušanje muzike:“Sa unukom Janom“-Avdo Smailović
16. Dječije stvaralaštvo:igre uz narodna kola
17. Brojalica:“Hajd izađi, medvjede“
18. Slušanje muzike.“Čežnja za proljećem“-W.A.Mozart

Tema: Proljeće

  1. Pjevanje i sviranje:“Bosno moja“-narodna
  2. Pjevanje i sviranje: „Kad ja pođoh na Bendbašu“-narodna
  3. Pjevanje i sviranje:“Čestitka majčici“-J.Kaplan
  4. Pjevanje i sviranje :“Proljetna pjesma“-Staniša Korunović
  5. Slušanje muzike:“Proljeće“-Antonio Vivaldi
  6. Muzičke igre:“Izgubljeno pile“-Vladimir Tomerlin
  7. Pjevanje i sviranje:“Pjesme o konjiću“-Božidar Stanić
  8. Slušanje muzike :“Divlji jahač“-Robert Schumann
  9. Pjevanje i sviranje:“Zelen lišće goru kiti“-narodna izBosne
  10. Brojalica:“Jedan,dodan,dimi disi“
  11. Pjevanje i sviranje:“Šala,šalica“-Ajla Kolaković
  12. Uspavanka:“Spavaj ,zlato,san te prevario“-uspavanka(Kozarac)
  13. Pjevanje i sviranje :“Svemirac“-Refik Hodzić
  14. Brojalica:“Pipalica pipa“
  15. Ponavljanje
  16. Muzičke igre:muzičko-zabavne igre „U ovom dvoru bijelom“
  17. Muzičke igre:Prepoznavanje kretanja melodije
  18. Slušanje muzike: „Gle igre li krasne“ W.A.Mozart
  19. Brojalica:“Jedna kola žuta“
  20. Muzičke igre:“Dvi se babe vozale“-narodna(Guča gora-Travnik)
  21. Pjevanje i sviranje :“Zaplovi barka“-Zlatko Grgošević
  22. Pjevanje i sviranje :“Maestral“-Josip Stamac
  23. Slušanje muzike:“Valcercvijeća“-Petar Iljič Čajkovski
  24. Pjevanje i sviranje :“Maestral“-Josip Stamac
  25. Priprema za završni koncert
  26. Završni koncert

Godišnji plan rada iz Likovne kulture u 3.razredu


Tematska cjelina Nastavni sadržaj Likovni motiv Likovna tehnika

OBLIKOVANJE NA RAVNI

CRTANJE

( 12 časova)

– Tačka i linija – strukturne i

obrisne (konturne) linije.

(6 časova)

motivi po sjećanju,

1.      Doživljaj sa ljetnog raspusta,

2.      Ja i moja porodica,

3.      Izlet u prirodu,

4.      Jesenji plodovi,

5.      Vraćaju se laste,

6.      Gnijezda i ptice,

7.      Praznici,

8.      Zimske radosti,

9.      Doček Nove godine,

10. Doživljaji sa zimskog raspusta,

11. Gradnja u mom gradu, selu ili naselju,

12. Prvi simboli proljeća,

13. Ptice selice se vraćaju,

14. Proljetni radovi u bašti i na njivi,

15. Saobraćajna nesreća na ulici i slično;

olovka, tuš i pero, tuš i kist, lavirani tuš, ugljen, bajc
Tačka i linija – kontrast linija

po karakteru. ( 6 časova)

Direktno  posmatranje

1.      Klupe i stolice u mom razredu,

2.      Od krokia jedne figure do kompozicije figura,

3.      Autoportret i slično;

4.      Frotiranje reljefnih predmeta: novčić, ključ, drvo.

olovka, tuš i pero, tuš i kist, lavirani tuš, ugljen, bajc.

OBLIKOVANJE NA RAVNI

SLIKANJE

( 22 časa)

– Boja – čistoća boje

( 8 časova)

Sjećanja i mašta,

1.      Rošarhove mrlje,

2.      1001 boja crvenih, zelenih, žutih i plavih tačkica,

3.      Razlaganje boja crvene, žute i plave linije,

4.      Zamišljene životinje sa balonima,

5.      Igre krugova u boji,

6.      Šta sanjam i čega se plašim?, zatim tekstovi gdje nastavnik po svom izboru predlaže

rad prema tekstu, odnosno ilustraciji na osnovu važnijih objekata lokalne zajednice, naprimjer:

1.      Ilustracija crtanog filma,

2.      Ilustracija lutkarske predstave,

3.      Legenda o Arslanagića mostu,

4.      Ilustracija tekstova o Starom mostu,

Ilustracija književnog teksta: bajke, priče, pjesme, basne

(po izboru nastavnika), te umjetnička djela, naprimjer:

umjetnost moga zavičaja:

Općine Tuzlanskog kantona1.      Mersed Berber – Konj,

2.      Paul Klee – Moja soba;

3.      Fotografija iz Walt Disney filma Bambi;

4.      Bosanska narodna nošnja;

5.      Edgar Degas– Balerina;

6.      Henri Matise – Otvoreni prozor;

Etrurska umjetnost;

Ranokršćanska umjetnost;

Islamska umjetnost (učenici ne memorišu, već gledaju likovna djela kao estetski čin);

akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel.

OBLIKOVANJE NA RAVNI

SLIKANJE

( 22 časa)

– Boja – kontrast svjetlo-tamno.

( 7 časova)

Boja – kontrast toplo-hladno

( 7 časova)

vizuelni podsticaji iz dječije okoline: prirodni i izgrađeni oblici;

književni tekstovi,

mitološki sadržaji,

historija, bosanskohercegovačka i svjetska kulturna baština i slično;

Iz narodnih običaja:

događaji, blagdani,

etnografska baština;

(Likovni jezik kao podsticaj: boja, ravan, lik i površina kao samostalni likovni

elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizuelnolikovnim sadržajima; Iz područja nevizuelnog: emocije, osjeti, muzika i slično;)

Vizuelni podsticaji iz dječije okoline: prirodni i izgrađeni oblici;

po sjećanju,

po direktnom posmatranju:

jesenje lišće,

otisak lista u tri boje,

otisak prstiju i dlana na listu papira,

slikanje cvijeća

za čestitku za Osmi mart i slično.

akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel,

flomasteri u boji (za minijaturne slike).

akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel,

flomasteri u boji (za minijaturne slike).

PROSTORNO OBLIKOVANJE

MODELIRANJE

I GRAĐENJE

( 18 časova)

Površina – kontrast površina –

tekstura.

( 6 časova)

vizuelni podsticaji iz dječije okoline

književni tekstovi,

mitološki sadržaji,

historija, bosanskohercegovačka i svjetska kulturna baština i slično; Iz narodnih običaja:

događaji, blagdani, etnografska baština; Likovni jezik kao podsticaj: površine i oblici kao samostalni

likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u

vizuelno-likovnim sadržajima; Iz područja nevizuelnog: emocije, osjeti, muzika i slično;

glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaža, drveni otpadni materijali.

Volumen i masa u prostoru.

( 6 časova)

motivi – vizuelni podsticaji iz dječije okoline: prirodni i izgrađeni oblici;

Podsticaji iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, historija,

bosanskohercegovačka i svjetska kulturna baština i slično; Iz narodnih običaja: događaji, blagdani,

etnografska baština; Likovni jezik kao podsticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni

elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizuelnolikovnim sadržajima; Iz područja nevizuelnog: emocije, osjeti, muzika i slično;

glina, glinamol, plastelin, papir, karton, papirna ambalaža, drveni otpadni materijali.

Volumen i masa u prostoru –

građevine i tijela u prostoru

( 6 časova)

motivi – vizuelni podsticaji iz dječije

okoline: prirodni i izgrađeni oblici;

Podsticaji iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni  tekstovi, mitološki sadržaji, historija, bosanskohercegovačka i svjetska kulturna baština i slično; Iz narodnih običaja: događaji, blagdani, etnografska baština; Likovni jezik kao podsticaj: oblici, tijela, površine i prostori kao samostalni likovni elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizuelno-likovnim sadržajima; Iz područja nevizuelnog: emocije, osjeti, muzika i slično;

glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekanilim (aluminijska folija), papirna ambalaža, drveni

otpadni materijali.

IZBORNE TEME –

PRIMIJENJENO

OBLIKOVANJE

– DIZAJN

( 18 časova)

Tačka i linija – grafički dizajn.

( 6 časova)

Tačka i linija – grafički dizajn: motivi – vizuelni podsticaji iz dječije okoline: prirodni i izgrađeni oblici;

Podsticaji iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, historija,

bosanskohercegovačka i svjetska kulturna baština i slično; Iz narodnih običaja: događaji, blagdani,

etnografska baština; Likovni jezik kao podsticaj: tačka, linija, boja i lik kao samostalnilikovni elementi

sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizuelno-likovnim

sadržajima; Iz područja nevizuelnog: emocije, osjeti, muzika i slično;

olovka, tuš–pero, tuš–kist, lavirani tuš, ugljen, bajc.

Ravan – fotografija.

( 6 časova)

motivi – vizuelni podsticaji iz dječije okoline: prirodni i izgrađeni oblici; Podsticaji

iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, historija,

bosanskohercegovačka i svjetska kulturna baština i slično; Iz narodnih običaja: događaji, blagdani,

etnografska baština; Likovni jezik kao podsticaj: boja, ravan, lik i površina kao samostalni likovni

elementi sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizuelnolikovnim sadržajima; Iz područja nevizuelnog: emocije, osjeti, muzika i slično;

materijali i slikarske tehnike: fotografije iz časopisa, kalendara i slično.

Površina – odnos slike i teksta:

( 6 časova)

motivi – vizuelni podsticaji iz dječije okoline: prirodni i izgrađeni oblici;

Podsticaji iz sadržaja ostalih nastavnih predmeta: književni tekstovi, mitološki sadržaji, historija,

bosanskohercegovačka i svjetska kulturna baština i slično; Iz narodnih običaja: događaji, blagdani,

etnografska baština; Likovni jezik kao podsticaj: tačka, linija, boja i lik kao samostalnilikovni elementi

sa svim svojim likovnim obilježjima i kompozicijskim odnosima predviđenim u vizuelno-likovnim

sadržajima; Iz područja nevizuelnog: emocije, osjeti, muzika i slično;

akvarel, gvaš, tempera, kolaž kupljeni, kolaž iz časopisa, pastel, fotografije iz

časopisa.

DIJELOVI OPISNOGA PRAĆENJA -dopunjeni dio


DIJELOVI OPISNOGA PRAĆENJA
Sposobnosti učenice/učenika mogu biti:
• veoma razvijene
• razvijene
• prosječne
• slabe
• nedovoljno razvijene.

Učenica/učenik može učiti:
• s lahkoćom
• s razumijevanjem
• bez razumijevanja
• usvajajući sadržaje bez razumijevanja i mogućnosti praktične primjene.

Interes i pažnja učenice/učenika za rad na času može biti:
• izraziti
• veoma dobar
• dobar
• slab
• pojačan za rad u grupi
• nedovoljan za rad u grupi.

Učenica/učenik tokom časa:
• pažljivo sluša
• usredotočena/usredotočen na rad
• odsutna/odsutan duhom
• zaokupljena/zaokupljen drugim aktivnostima.

Radni tempo učenice/učenika može biti:
• visok
• umjeren
• promjenjiv
• nizak.

Samostalnost, radne navike, zalaganje učenice/učenika:
• radi samostalno
• redovno izvršava zadatke
• marljiva/marljiv
• izraženo marljiva/marljiv
• ulaže napor i trudi se da postigne što više
• radi brzo, tačno i sigurno
• uporna/uporan i ustrajna/ustrajan
• uredno, tačno i na vrijeme izvršava zadatke
• otežano rješava zadatke
• potrebno ju/ga je poticati u radu
• otežano poštuje rokove za izvršenje zadatka
• zanemaruje radne obveze

• sklona/sklon je izbjegavanju obveza
• brzo se umori/zasiti radom
• lako odustaje od zadataka
• nedostaje joj/mu radni zamah
• ne ulaže trud
• prekida rad prije kraja
• dovršava rad uprkos teškoćama na koje nailazi
• brzo posustaje
• lako se zamara i odustaje
• radi površno i brzopleto, nema strpljivosti
• spora/spor je i zaostaje za drugima u radu
• neredovna/neredovan je i površna/površan
• ponekad izbjegava obveze
• rijetko se zalaže
• radi povremeno
• nedovoljno radi
• radi samo uz poticaj.

Učeničino/učenikovo prethodno/sadašnje znanje je:
*temeljno
• povremeno
• trajno
• prošireno dodatnim izvorima (učeničine/učenikove sklonosti
samostalnom radu).

Opisno ocjenjivanje učenika 3.razreda


Bilješke o praćenju učeničina/učenikova rada trebaju biti poticajne i konstruktivne kako bi podigle učeničino/učenikovo samopouzdanje i potakle ju/ ga na daljnji napredak u radu.
Potrebno je zapisati datum pri svakom unošenju opisne ocjene jer se time otvara mogućnost usporedbe u napredovanju ili zaostajanju učenice/učenika.
Bilježi se ono što je bitno i ono što može koristiti u daljnjem praćenju i pedagoškom tretmanu učenice/učenika.
U prvom planu treba isticati:
• učeničin/učenikov uspjeh i pozitivna obilježja
• aktivnosti u kojima je uspješna/uspješan
• sadržaje za koje je više zainteresirana/zainteresiran
• aktivnosti u kojima se najviše ističe i postiže najbolje rezultate.
Potrebno je ukazati na učeničinu/učenikovu kreativnost i originalnost te snalaženje u rješavanju problema. Potrebno je ukazivati na osposobljenost učenice/učenika za samostalnost u radu:
• samostalna/samostalan je
• potrebna joj/mu je poticaj
• potrebna joj/mu je stalan nadzor
• potrebna joj/mu je pomoć
• uz vođenje može biti uspješna/uspješan.
Treba istaknuti uspjehe postignute u školskim, kantonalnim i drugim natjecanjima ili uspjehe u međurazrednim relacijama:
• ostvarila/ostvario najveći broj bodova u inicijalnom/polugodišnjem ili drugom ispitu znanja iz gramatike
• ostvarila/ostvario najmanji broj grešaka u diktatu od svih učenika
Treba ukazati na motivisanost i razvoj interesa te stepen napredovanja u odnosu na početak školske godine.
Opisna ocjena treba upućivati i na ono što još treba razvijati.
Ako već moramo zapisati ono što nije dobro, tada biranim riječima treba ukazivati
na ono što je potrebno učiniti da bi se postojeće stanje popravilo i poboljšalo.

Na kraju 3.razreda , izvodi se brojčana ocjena koja se potkrepljuje opisom  o uspjehu učenice/učenika.

Kontinuiranim praćenjem i opisivanjem učeničkih interesa, potreba i  njegovog razvoja dobija se na kraju cjelovita slika o učeničkome uspjehu u 3.razredu.

Godišnji plan rada iz Moje okoline 3.razred


GODIŠNJI PLAN I PROGRAM ZA 3.RAZRED  IZ NASTAVE MOJA OKOLINA

Prema NPP za 3.razred Tematska cjelina Uža tema / Naziv teme
BILJKE I ŽIVOTINJE; ŽIVOTNE ZAJEDNICE Priroda Uvodni čas

1.Priroda svuda oko nas

2.Priroda i djelatnost  ljudi ljeti

3.Biljke

4.Ponavljanje i vježbanje

5.Povrtnjak,njiva,vrt

Životne zajednice 6.Voćnjak i vinograd

7.Ponavljanje i vježbanje

8.Livada

9.Šuma

10.Voda

11.Ponavljanje i vježbanje

ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU

OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI

Značaj biljaka za ljudsku ishranu 12.Povrće i voće

13.Žitarice

14.Industrijske,krmne i ljekovite biljke

15.Ponavljanje i vježbanje

16.Ukrasne biljke

17.Priroda i djelatnost ljudi u jesen

18.Ponavljanje i vježbanje

ŽIVOTINJE; DOMAĆE I DIVLJE Životinje 19.Domaće životinje

20.Šumske životinje

21.Ponavljanje i vježbanje

PTICE Ptice 22.Ptice stanarice

23.Ptice selice

24.Ptice grabljivice

25.Ponavljanje i vježbanje

MEĐUSOBNA ZAVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA Međusobna zavisnost biljaka i životinja 26.Međusobna zavisnost biljaka i životinja

27.Ponavljanje i vježbanje

OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE Plodno i neplodno tlo 28.Obradivo i neobradivo tlo

 

RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 29.Ravnice i polja u zavičaju
POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 30.Poznate planine u zavičaju

31.Ponavljanje i vježbanje

ŠUME U ZAVIČAJU 32.Šume u zavičaju
VODE U ZAVIČAJU 33.Vode u zavičaju

34.Ponavljanje i vježbanje

ORJENTACIJA U PROSTORU; (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA,

STAJALIŠTE, VIDIK, VIDIKOVA LINIJA. RAZLIČITI NAČINI ORJENTACIJE)

Prostori vrijeme

Orijentacija u prostoru

35. Stajalište,vidik,vidikova linija,strane svijeta

36.Ponavljanje i vježbanje

37.Određivanje strana svijeta

38.Orijentacija u vremenu

39.Ponavljanje i vježbanje

40.Kalendar i smjena godišnjih doba

41.Ponavaljanje i vježbanje

ORJENTACIJA U VREMENU
GODIŠNJA DOBA Godišnja doba 42.Jesen

43.Zima

44.Proljeće

45.Ljeto

46.Ponavljanje i vježbanje

PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA; KALENDAR PRIRODE 47.Vremenske promjene

48.Kalendar prirode

49.Sistematizacija gradiva TEST ZNANJA

50.Završni čas

IZGLED UŽEGA I ŠIREGA ZAVIČAJA; RELJEFNA OBILJEŽJA Geografska karta 51. Reljefna obilježja
UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI

SKICA OKOLINE ŠKOLE

52.Tlocrt jednostavnih predmeta

53.Ponavljanje i vježbanje

  54.Skica okoline škole

55.Ponavljanje i vježbanje

SNALAŽENJE NA ZEMLJOVIDU 56.Snalažanje na geografskoj karti

57.Ponavljanje i vježbanje

MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA Moja domovina BiH

 

 

 

58.Uređenje BiH

 

PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST 59.Prošlost,sadašnjost i budućnost

60.Ponavljanje i vježbanje

NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU Naselja u širem zavičaju 61.Selo

62.Grad

63.Ponavljanje i vježbanje

GOSPODARSTVO U UŽEM ZAVIČAJU 64.Privredau užem  zavičaju

65.Ponavljanje i  vježbanje

PROMET U ŠIREM ZAVIČAJU Saobraćaj u širem zavičaju 66.Kopneni saobraćaj

67.Ponavljanje i vježbanje

68.Zračni saobraćaj

69.Vodeni saobraćaj

70.Ponavljanje i vježbanje

71.Osnovni pojmovi u saobraćaju

72.Ponavljanje i vježbanje

73.Bezbijednost djece u saobraćaju

74.Ponavljanje i vježbanje

75.Ponašanje u sredstvima javnog prijevoza

76.Ponavljanje i vježbanje

BLAGDANI Praznici 77.Državni,međunarodni i školski praznici

78.Porodični i vjerski praznici

79.Ponavljanje i vježbanje

 

OSOBNA ČISTOĆA Higijena i kultura stanovanja 80.Lična higijena
ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 81.Čistoća odjeće i obuće

82.Ponavljanje i vježbanje

83.Kultura stanovanja i objekti za stanovanje ljudi

84.Pospremanje i čišćenje stana

85.Ponavljanje i vježbanje

ZDRAVSTVENE USTANOVE Zdravlje 86.Zdravstvene ustanove,zdravstveni radnici

87.Najčešće bolesti školske djece

88.Ponavljanje i vježbanje

ISHRANA 89.Zdrava ishrana

90.Ponavljanje i vježabanje

91.Ponašanje za stolom

DUHAN, ALKOHOL I DROGA 92.Alkohol i duhan

93.Droga

94.Ponavljanje i vježbanje

ZDRAV OKOLIŠ Zdrav okoliš 95.Zaštita i čuvanje okoliša

96.Otpad   nije smeće

97.Odvojeno prikupljanje otpada

98.Ponavljanje i vježbanje

99.Postupanje sa otpadom u školi

100.Ponavljanje i vježbanje

101.Uredi svoju okolinu

102.Sistematiazcija gradiva

103.TEST ZNANJA

Završni čas

 

 

Časova za obradu i učenje: 69

Časova za vježbanje i ponavljanje: 32

Časova za provjeru znanja: 2

Posebni časovi: 2

UKUPNO ČASOVA: 105

Godišnji plan rada za BHS jezik i književnost 3.razred


Predmet: BHS jezik i književnost- svega 140 časova ( sedmično 4 časa)  4 x 35 

  1. Čitanje i pisanje: Pisanje riječi i rečenica uz ilustrovanje sadržaja iz neposrednog okruženja
  2. Čitanje i pisanje: Prepisivanje riječi i rečenica ;kraćega teksta
  3. Čitanje i pisanje: Usavršavanje tehnike čitanje:Pravilno i izražajano čitanje” Čudesna pjesma”
  4. Čitanje i pisanje: Pisanje rečenica o pročitanom sadržaju:”Čudesna pjesma”
  5. Književnost: Interpretacija “List na putu”-obrada
  6. Književnost: Interpretacija” List na putu”-recitacija
  7. Jezik: Gramatika” Imenice” (vlastite i zajedničke)
  8. Jezik: Gramatika” Broj imenica”-obrada
  9. Jezik:Gramatika”Rod imenica”-obrada
  10. Jezik:Gramatika” Rod i broj imenica”-utvrđivanje
  11. Književnost:Interpretacija”Drug”-obrada
  12. Književnost:Interpretacija”Drug”-dalja analiza teksta
  13. Kultura izražavanja: Usmena vježba”Prepričavanje teksta na osnovu uopštenih pitanja”
  14. Kultura izražavanja: Pismena vježba”Prepričavanje na osnovu uopštenih pitanja”
  15. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe”Prepričavanje na osnovu uopštenih pitanja”
  16. Čitanje i pisanje: Uvod u novo pismo” Mi već znamo pisati”
  17. Čitanje i pisanje: Usvajanje štampanih slova ćirilice” A,O,E,J,K,T,M
  18. Čitanje i pisanje: Utvrđivanje usvojenih štampanih slova ćirilice
  19. Čitanje i pisanje:Usvajanje štampanih slova ćirilice” I,S,Š
  20. Čitanje i pisanje: Ponavljanje usvojenih štampanih slova ćirilice
  21. Čitanje i pisanje: Posmatranje obrađenih slova ćiriličnog pisma
  22. Čitanje i pisanje: Usvajanje štampanih slova ćirilice” N,U,V,L,P
  23. Čitanje i pisanje: Ponavljanje usvojenih štampanih slova ćirilice
  24. Čitanje i pisanje:Sticanje čitanja,riječi i rečenica pisanih štampanim slovima ćirilice
  25. Književnost: Interpretacija” Rijeka” L.Pateljak -obrada
  26. Književnost: Interpretacija”Rijeka” L.Pateljak-recitacija
  27. Kultura izražavanja: Usmena vježba”Obavještenje”
  28. Kultura izražavanja: Pismena vježba”Obavještenje”
  29. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe”Obavještenje”
  30. Čitanje i pisanje: Usvajanje štampanih slova ćirilice” B,R,D,Z
  31. Lektira: Pjesme -obrada lektire
  32. Lektira: Pjesme- vježba školska lektira
  33. Lektira: Pjesme- provjera domaće lektire
  34. Čitanje i pisanje: Čitanje i pisanje kraćeg teksta pisanog štampanim slovima ćirilice
  35. Čitanje i pisanje: Usvajanje štampanih slova ćirilice” C,Č,Ć,G,LJ
  36. Čitanje i pisanje: Usvajanje štampanih slova ćirilice” H,F,Đ,Dž,Nj
  37. Čitanje i pisanje: Ponavljanje usvojenih štampanih slova ćirilice
  38. Jezik: Pravopis” Pisanje imena planina,polja i rijeka-obrada
  39. Jezik: Pravopis” Dvotačka u nabrajanju,tačka,upitnik i uzvičnik na kraju izjavne,upitne i uzvične rečenice
  40. Jezik:Pravopis” Utvrđivanje pisanja”-vježba
  41. Književnost” Interpretacija”Bosna” B.Ćopić-obrada
  42. Književnost” Interpretacija”Bosna” B.Ćopić-recitacija
  43. Čitanje i pisanje: Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom-dopunjavanje nepotpunih rečenica-vježba
  44. Medijska kultura: Filmske vrste;igrani film (dječiji film)
  45. Medijska kultura: Igrani film (dječiji film)-utvrđivanje
  46. Književnost: Interpretacija “Plamena”-obrada
  47. Književnost: Interpretacija”Plamena”-dalji rad na analizi teksta
  48. Kultura izražavanja: Usmena vježba”Prepričavanje teksta s promjenom kraja priče”
  49. Kultura izražavanja: Pismena vježba”Prepričavanje teksta s promjenom kraja priče”
  50. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe”Prepričavanje teksta s promjenom kraja priče”
  51. Jezik i gramatika: Glagoli (radnja,stanje,zbivanje)-obrada
  52. Jezik i gramatika: Pisanje riječce NE uz glagole-obrada
  53. Jezik i gramatika: Prošlo,sadašnje i buduće vrijeme-obrada
  54. Jezik i gramatika: Utvrđivanje  sadržaja o glagolima
  55. Čitanje i pisanje: Usavršavanje tehnike čitanja i pisanja” Trčimo za suncem”
  56. Čitanje i pisanje: Usavršavanje estetske strane rukopisa
  57. Medijska kultura: Izražajna sredstva filmske umjetnosti
  58. Medijska kultura: Ponavljanje izražajnih sredstava filmske umjetnosti
  59. Književnost: Interpretacija”Ribar iz Cefalua” Gianni Rodari-obrada
  60. Književnost: Interpretacija”Ribar iz Cefalua” Gianni Rodari-analiza i dalji rada na tekstu
  61. Kultura izražavanja: Usmena vježba”Prepričavanje teksta s promjenom toka događaja”
  62. Kultura izražavanja: Pismena vježba”Prepričavanje teksta s promjenom toka događaja”
  63. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe”Prepričavanje teksta s promjenom toka događaja”
  64. Lektira: Idi pa vidi -obrada
  65. Lektira: Idi pa vidi- školska vježba
  66. Lektira: idi pa vidi-domaća vježba
  67. Čitanje i pisanje: Usavršavanje estetske strane rukopisa (tekst po izboru)
  68. Književnost: Interpretacija”Zima se razboljela”-obrada
  69. Književnost: Interpretacija”Zima se razboljela”-recitacija
  70. Gramatika: Ispravan red riječi u rečenici “Izokrenuta priča”
  71. Jezik: Samoglasnici i suglasnici-obrada
  72. Jezik: Izgovor i pisanje IJE i JE -obrada
  73. Jezik: Riječnik;gramatika-utvrđivanje
  74. Čitanje i pisanje:Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog” Izgubljeno stado”
  75. Čitanje i pisanje: Mogućnost ilustrovanja pročitanog sadržaja”Izgubljeno stado”
  76. Čitanje i pisanje: Usavršavanje estetske strane rukopisa
  77. Medijska kultura: Gluma,glumac-obrada
  78. Medijska kultura: Utvrđivanje sadržaja o glumi i glumcima
  79. Pravopis:Glas H u riječima-obrada
  80. Pravopis: Utvrđivanje pravopisa glasa H u riječima
  81. Književnost: Interpretcija”Kako je procvjetala prva visibaba”-obrada
  82. Književnost: Interpretcija”Kako je procvjetala prva visibaba”-dalji rad na tekstu
  83. Kultura izražavanja: Usmena vježba”Prepričavanje teksta na osnovu zajednički sastavljenog plana”
  84. Kultura izražavanja: Pismena vježba”Prepričavanje teksta na osnovu zajednički sastavljenog plana”
  85. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe”Prepričavanje teksta na osnovu zajednički sastavljenog plana”
  86. Lektira: Zelena šuma-obrada
  87. Lektira: Zelena šuma-školska vježba
  88. Lektira: Zelena šuma-domaća vježba
  89. Jezik: Izgovor i pisanje Č i Ć -obrada
  90. Čitanje i pisanje: Čitanje teksta u sebi” Skrovište”
  91. Čitanjei pisanje: Čitanje na glas” Skrovište”
  92. Čitanje i pisanje: Povezivanje riječi u smislenu cjelinu
  93. Čitanje i pisanje: Pisanje po diktatu ćirilicom
  94. Čitanje i pisanje: Ispravak diktata
  95. Čitanje i pisanje: Prepisivanje kraćeg teksta ćirilicom
  96. Čitanje i pisanje: Dopunjvanje nepotpunih riječi -vježba
  97. Medijska kultura: Filmske vrste-dječiji filmovi
  98. Medijska kultura: Gledanje dječijeg filma po izboru
  99. Književnost: Interpretacija”Vrba i trn”-narodna basna
  100. Književnost: Interpretacija”Vrba i trn”-narodna basna
  101. Kultura izražavanja: Usmena vježba”Prepričavanje teksta sa unošenjem elemenata deskripcije”
  102. Kultura izražavanja: Pismena vježba”Prepričavanje teksta sa unošenjem elemenata deskripcije”
  103. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe”Prepričavanje teksta sa unošenjem elemenata deskripcije”
  104. Jezik i gramatika: Pisanje riječce LI u upitnim rečenicama-obrada
  105. Čitanje i pisanje: Usavršavanje estetske strane rukopisa”Važnost”-vježba
  106. Književnost: Interpretacija”Želja”-obrada
  107. Književnost: Interpretacija”Želja”-recitacija
  108. Jezik: Pravogovor i pravopis” Izgovor i pisanje DŽ i Đ-obrada
  109. Jezik: Pravogovor i pravopis” Izgovor i pisanje DŽ i Đ-utvrđivanje
  110. Jezik i gramatika:Glasovi glasovni skupovi “Č,Ć,DŽ,Đ,IJE,JE-obrada
  111. Jezik i gramatika:Utvrđivanje sadržaja usvojenih
  112. Čitanje i pisanje: Usavršavanje estetske strane rukopisa
  113. Književnost: Interpretacija”Na pijaci”-obrada
  114. Književnost: Interpretacija”Na pijaci”-dalji  rad na tekstu
  115. Kultura izražavanja: Usmena vježba “Pričanje događaja predstavljenog slikom”
  116. Kultura izražavanja: Pismena vježba”Pričanje događaja predstavljenog slikom”
  117. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe”Pričanje događaja predstavljenog slikom”
  118. Jezik i gramatika: Imenice-uvećanice i umanjenice-obrada
  119. Lektira: Vezena torbica-obrada
  120. Lektira:Vezena torbica-školska lektira
  121. Lektira:Vezena torbica-domaća lektira
  122. Medijska kultura: Gluma i glumac”Cvrčak i mrav”-dramatizacija
  123. Medijska kultura: Gluma i glumac”Cvrčak i mrav”-dramatizacija
  124. Književnost: Interpretacija” Proljeće” A.Suljagić
  125. Književnost: Interpretacija”Proljeće”A.Suljagić
  126. Jezik i gramatika: Rečenica:Izjavna,upitna i uzvična-obrada
  127. Jezik i gramatika: Rečenica:Potvrdna i odrična-obrada
  128. Jezik i gramatika: Rečenica-utvrđivanje
  129. Književnost: Interpretacija” Čuvar”-obrada
  130. Književnost: Interpretacija” Čuvar”-dalji rad na tekstu
  131. Kultura izražavanja: Usmena vježba” Opisivanje poznatog predmeta”
  132. Kultura izražavanja: Pismena vježba” Opisivanje poznatog predmeta”
  133. Kultura izražavanja: Ispravak vježbe” Opisivanje poznatog predmeta”
  134. Književnost: Interpretacija” Lastavice”-obrada
  135. Književnost: Interpretacija”Lastavice”-dalji rad na tekstu
  136. Jezik i gramatika: Ponavljanje gradiva
  137. Jezik i gramatika: Test na kraju godine
  138. Jezik i gramatika: Ispravak i analiza testa
  139. Sisitemstizacija gradiva
  140. Završni čas” Vidimo se u 4.razredu”

Godišnji plan i program u 3.razredu


Godišnji plan i program rada u školskoj 2015/ 16 godini razrađen tematski prema NPP u 3. razredu Tuzlanskog kantona.

Tematski plan i program rada obuhvata područja iz nastave Moja okolina, BHS jezik i književnost, Matematika, Likovna kultura, Muzička kultura i Tjelesni i zdravstveni odgoj.

Tematski plan je podijeljen prema godišnjim dobima; LJETO, JESEN, ZIMA, PROLJEĆE.

Sadržaji iz nastave Moje okoline su prioritetni bili u kreiranju tematskog plana.  Integrirani pristup je usavršio tematski plan prema datim temama iz određenih sadržaja.

Integracija nastavnih sadržaja građena je na osnovu modela:  Godišnje doba- Tematska cjelina- Predmet- Nastavni sadržaji

Primjer:

Tema: LJETO  – od 1 septembra do 23.septembra 2015 godine.

U okviru teme realizuju se sadržaji iz nastave MOJE OKOLINE  gdje se povezuju i integrišu direktno nastavni sadržaji iz nastave BHS jezika i književnosti, zatim Muzičke kulture, Likovne kulture. Indirektno se integrišu sadržaji nastave Matematike i Tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

Ljeto

 

Primjer tematskog integrisanog plana rada za temu  LJETO

Zbirka scenarija Kritičko mišljenje u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja


U toku dvadesetogodišnjeg rada i prakse na dužnosti učitelja ustanovio sam da svi dosadašnji priručnici,iako su dobro i stručno napisani,nisu dovoljni za izvođenje nastave u sadašnjim uvjetima rada u devetogodišnjoj osnovnoj školi. Da bi ottklonio taj nedostatak,pristupio sam sastavljanju predavanja za učitelje i nastavnike razredne nastave. Radi lakšeg izvođenja nastave i savremenijeg pristupa nastavnim sadržajima koji se realiziraju u prva tri razreda devetogodišnjeg obrazovanja,sva predavanja sam sistemski sredio u priručnik koji sam nazvao:
Zbirka scenarija Kritičko mišljenje u prvoj trijadi
U samom priručniku koji je podijeljen u nekoliko dijelova ,pokušao sam na što jednostavniji i lakši način, dati upute i objašnjenja za upotrebu savremenih metoda i tehnika učenja u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja. Svrha korištenja i upotrebe savremenih metoda rada i tehnika učenja jeste podsticanje kritičkog promišljanja učenika (ali i učitelja /nastavnika kao nosioca aktivnosti u razredu i organizatora nastave) krozupotrebu nastavnih strategija i tehnika,uvažavajući principe cjelovitog pristupa-osposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje od prvog razreda devetogodišnjeg obrazovanja. Priručnik je namijenjen učiteljima polaznicima u nastavi,kao i svima ostalima koji rade sa učenicima prve trijade devetogodišnjeg obrazovanja u BiH. Priručnik se sastoji od kratkoga prikaza filozofije kritičkog promišljanja i mišljenja ,opisa-pregleda metoda i tehnika rada koje su smještene u ERR sistem ( E-evokacija, R-refleksija, R-razumijevanje sadržaja) i priloga priprema časova i njihove realizacije u prva tri razreda devetogodišnjeg obrazovanja. Konceptualno, priručnik je nastao kompilacijom postojećih materijala nastalih kao rezultat stečenih iskustava rada u praksi sa učenicima prva tri razreda.

Priručnik Kritičko mišljenje u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja

Priručnik
Kritičko mišljenje u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja

Tematski dan: Povratak u prošlost


Sutra je 30.april, dan uoči međunarodnog praznika Prvog maja. Nekada ,dok sam ja bio učenik uoči tog dana učili smo svi u razredu pjesmicu “Živio praznik rada” Živio nam 1.maj. Danas pokušavam da za sutra napravim tematski dan,ali nemam jednostavno materijala za to. Razmišljam ,prevrćem po dva puta korice Čitanke za 2.razred, ali gle čuda u čudu-nijedne pjesmice posvećene tom zaboravljenom, a nekada toliko odjekivanom prazniku Prazniku rada 1.maja.  Gledam raspored časova i sam u sebi mislim,kako da se sutra organizujem. Palim mozilu,konektujem se na Google,da vidim pamti li on one divne pjesmice koje smo nekada svi mi đaci rado pjevali sa svojim učiteljem “Srce gromko nek nam zbori,Da nam živi,živi rad….

Razmišljam i podsjećam se pjesmice,koja je zabačena,ali nije zaboravljena, a moji učenici moraju da znaju za tu pjesmicu koja se nekada rado pjevala. Tekst pjesmice i Povratak u prošlost na tematski dan

Drugarska se pjesma ori,
pjesma koja slavi rad.
Srce gromko nek nam zbori,
da nam živi, živi rad.

Podignimo uvis čela,
mi junaci rada svog.
Naša bit će zemlja cijela,
da nam živi, živi rad.

U divljaka luk i strela,
željeznica, selo, grad.
To su naših ruku djela,
da nam živi, živi rad.

Sretan 1. maj – međunarodni praznik rada!!!

Vratimo se sutra na trenutak u Prošlost,prošlost koje se svi rado sjećamo. Nekada se slavilo i imalo razloga slaviti. Danas …znate i sami. Nije više,kao nekada. Ostale su makar pjesme ,koje su u prošlosti živjele u nama.

SRETAN VAM PRAZNIK RADA DRAGE KOLEGE I KOLEGICE ŠIROM NEKADAŠNJE ZEMLJE YUGOSLAVIE.

https://www.youtube.com/watch?v=p_Il4zQTvlA

cooltext1788747175

Tematska cjelina :Biljke (ponavljanje gradiva)


bye.jpg

Skica časa:

Predmet: Moja okolina

Tematska cjelina: Biljke-živa bića

Tip časa: ponavljanje (sistematsizacija) tematske cjeline

Metode: moždana oluja, grozdovi,tebele,galerija (umne mape)

Nakon provedene tematske cjeline -Biljke, uslijedio je čas ponavljanja gradiva o širokoj tematskoj cjelini “Biljke-živa bića”. Na nastavi je dominirao rad u grupama, a refleksija je bila rad u parovima,gdje su učenici tehnikom -galerija izrađivali umne mape prema individualnim (partenerskim) ključnim pojmovima koji se vežu za tematsku cjelinu. Tokom današnje nastave korištene su 3 najvažnije tehnike i strategije: u fazi evokacije upotrijebljene su tehnika “moždana oluja” i “grozdovi” na temu ključnih pojmova: priroda, biljke, vijesnici proljeća itd. U fazi glavnog dijela časa, radili su u grupama,po 4 učenika su sačinjvala jednu grupu. Grupa je pod rukovodstvom vođe radila zajednički zadatke na radnim listovima koje sam im kod kuće pripremio za rad. Nakon rada u grupama učenici su kao i obično izvještavali pred školskom tablom, a onda u završnom dijelu časa u fazi refleksije na cijeli tok nastave koristeći tehniku galerija na hamer papirima učenici su izrađivali u parovima po dvoje mapu uma koja se vezivala za dosadašnje aktivnosti u okviru tematske cjeline .

Razumijevanje značenja

ŽB1 001

ŽB2 001

Refleksija
20150402_110402
20150402_090314

cooltext1788747175

cropped-sa.jpg

Maslačak i šipurak ” razumijevanje pročitanog”


Nastavna tema: Biljke-živa bića

Predmet: BHS Jezik i knjižvenost

Tekst: Maslačak i šipurak

Razumijevanje književnog teksta prema RWCT tehnikama i metodama učenja

Nastavne metode: grozdovi, mapa priče, Veenov dijagram, tabela razumijevanja

Oblici rada: frontalni,rad po grupama

Cilj časa: provjeriti u kojoj mjeri su učenici razumjeli pročitani tekst

Ishodi časa:  Učenici Imenuju (prepoznaje) likove u priči ,uz pomoć opisuje likove u priči i objašnjavaju njihove postupke,opisuje likove u priči (npr. njihove osjećaje, osobine . . .) i utvrđuju kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje, postavljaju originalne teze o likovima i potkrepljuju ih dobro osmišljenim argumentima
Korelacija: Nastava moje okoline “Na livadi”

Sadržaj ( skica časa)

Uvodni dio časa: Prisjećanje (evokacija) faza nastave u kojoj se od učenika traži da razmisle o tome što već znaju o nekoj temi, da postavljaju o njoj pitanja, kao i da odrede svrhu učenja.

Tehnika grozd: ” Na sredini table pišem ključnu riječ” Maslačak i šipurak” učenici oko ovog pojma pišu sve što se sjećaju o tekstu sa prethodnog časa. Oko ključne teme zapisujem sve date fraze i riječi. Nakon pisanja sa učenicima (dominira frontalni rad) identifikujem srodne oblasti ( ono što možemo da pripišem maslačku, i ono što možemo da pripišemo šipurku. Formiranje grozdova sam uzeo kao tehniku kao način sumiranja prethodnog časa o književnome tekstu.

Najava nastavne jedinice: Danas ćemo proširiti svoja znanja o tekstu”Maslačak i šipurak”

Jedan učenik se javlja i naglas samostalno prepričava tekst,svojim riječima.

Glavni dio časa: Razumijevanje značenja;  faza nastave u kojoj učenici istražuju i preispituju spoznaje,o književnom tekstu  a rezultat te aktivnosti jeste zaključivanje ili shvatanje značenja.

Rad u grupama: Učenici su već raspoređeni i sjede u grupama po četvero,svaka grupa dobija različite zadatke za zajednički rad pod rukovodstvom vođe grupe.

U ovom dijelu časa dominira zajednički rad i učenje učenika unutar grupa. Učenici rade na sljedećim tehnikama ; Veenov dijagram, mapa priče, tabela razumijevanja

MiŠ 1 001  MiŠ2 001

Završni dio časa: Refleksija  Faza nastave u kojoj učenici ponavljaju ideje s kojima su se susreli i značenja koja su shvatili tako da propituju, interpretiraju, primjenjuju, raspravljaju, provjeravaju i proširuju ta značenja na nova područja  djelovanja.

Vođe grupa izlaze i lijepe svoje radove na tablu,a onda izvještavaju o svome radu.

Domaća zadaća: Učenici za domaću zadaću imaju zadatak da napišu sastav na temu” Prijateljstvo”.

Tehnologija/medij koji treba koristiti na ovom času: Fotografije ili ilustracije maslačka i šipurka, radni listovi sa zadacima, tekst “Maslačak i šipurak”, mape uma, enciklopedija biljaka

Komentar o času: Koristeći navedene tehnike učenici su bili više zainteresovani i motivisani za rad, razmijenu mišljenja, nego pri klasičnom pristupu sličnim tekstovima.Mislim da je učenicima ovakav pristup književnom dijelu bio interesantan, što su i pokazali dinamikom rada i zainteresovanošću tokom rada na svim aktivnostima koje su prošli tokom dva školska časa. Učenici još uvijek dok pišu prave dosta i pravopisnih i gramatičkih grešaka.

MiŠ 1 001MiŠ 3 001MiŠ2 001

cooltext1788747175

Novi školski priručnik za učitelje polaznike u nastavi “Kognitivne mape”


Uskoro završavam novi priručnik koji je namijenjen prvenstveno polaznicima (mladim kolegama učiteljima) u osnovnoj školi. Priručnik je uputa svima u korištenje savremene tehnike učenja u prvoj trijadi pod nazivom” Kognitivne mape”. Priručnik se sastoji iz dva dijela. Prvi dio obuhvata edukaciju polaznika o savremenoj tehnici u radu sa učenicima prve trijade, a drugi dio su slikoviti primjeri učeničkih kognitivnih mapa nastali u razrednoj nastavi.

Untitled

Kako formulisati opisnu ocjenu za učenika ?


Kako pismeno ocijeniti učenike prve trijade ?

62

Vjerovatno da imate još uvijek nedoumica oko toga,kako ocijeniti učenike pismenim putem. Na samom početku kada je počelo devetogodišnje, postojala je skripta sa nekim jasnim uopštenim uputama i smjernicama koji su upućivali učitelje i učiteljice na pismeno iskazivanje ocjena koristeći jasne uopštene deskriptore za ocjenjivanje. Nakon toga je nastalo rekao bih živo rasulo bar što se tiče pismenog ocjenjivanja po cijeloj FbiH i po njenim kantonima. U nekim kantonima je ukinuto pismeno ocjenjivanje učenika u 2. i 3. razredu prve trijade,dok je i danas dan u Tuzlanskom kantonu zadržano pismeno ocjenjivanje učenika u sva tri razreda devtogodišnjeg školovanja,stim da se na kraju 3. Razreda pretvaraju opisne ocjene u brojčane, a na kraju svaka opet ocjena brojčana se potkrijepi pismenim objašnjenjem.
Danas učitelji ocjenjuju od škole do škole. Neki još uvijek koriste deskriptore, a neki za svakog učenika daju svoje pismeno objašnjenje u tri djela: šta je usvojio, šta učenik nije usvojio, i preporuke za unaprijeđivanje učeničkog rada. Ima i onih koji su završnu opisnu ocjenu počeli da koriste kao sastavnu ocjenu za učenički rad,pa ako onda tako pogledamo ,nismo nikako dijete pismeno ocijenili nego brojčano,samo što je izraženo pismenom ocjenom bez brojčane ( dobar- vlada).
Učitelji danas ipak navode razloge, da sve u jednoj rečenici nije moguće ocijeniti pismeno učenika. Da se podsjetimo,kako je to nekada izgledalo sa brojčanim ocjenama:
Ugljari ( recitacija pjesmice) – odličan (5)
Građa biljaka ( 5)
Danas je to skroz drugačije. No treba da se zapitamo, ako dijete pismeno ocjenjujemo, moramo izmjeriti važnost te pismene ocjene. Šta ona govori ? Zato je za svakog učitelja potrebno da prati napredak učenika. Primjer opsinih ocjena po razrednim knjigama je dosta šarenolik i nije istih karakteristika:
Mart Učenik je usvojio sva štampana slova
Mart U potpunosti je usvojio učenik sva štampana slova
23.3. Štampana slova: izuzetno uspješno
Mart Učenik je izuzetno uspješno savladao sva štampana slova
Maj Pismeni ispit-tema: Biljke i životinje: vlada (III)

Kao što gore vidimo ,opisna ocjena je u potpunosti različito iskazana, a u prva tri slučaja ima isti ishod učenja,koja kaže da je učenik savladao i usvojio štampana slova.

Ovdje se postavlja pitanje ,koje je jako bitno ; a glasi :
„ Da li jednog učenika ocjenjujemo u toku jedne tematske cjeline,za tu kompletnu tematsku cjelinu, ili ocjenjujemo i upisujemo ono u čemu učenik se ističe, ili na osnovu ishoda učenja kažemo da je učenik usvojio tematsku cjelinu u potpunosti, djelimično ili nije usvojio ?
Smatram da je ovo pitanje još uvijek ostalo nejasno i nedorečeno.
Znači kako bi to opisno ocjenjivanje glasilo,iz predmeta recimo Moje okoline?
Primjeri različitog načina ocjenjivanja:
Maj Tematska cjelina: Biljke ( uspješno vlada)
Maj Učenik je uglavnom savladao sadržaje iz teme biljke
Maj Učenik razumije i shvata da biljke su sastavni dio čovjeka, može da samostalno
razvrstava biljke prema njihovim vrstama
Maj Učenik zna vrste biljaka, ali ne može samostalno da ih razvrstava
Maj Pismeni ispit iz biljaka – IV nivo

1.RAZRED

Ako pogledamo gore primjere opisnog ocjenjivanja onda vidimo da svaki od učitelja i učiteljica je dao istu ocjenu opisnu koja je približno srazmjerna brojčanoj ocjeni (vrlo dobar 4),ali na svoj način i tumačenje.

Postavlja se pitanje; Da li ovakva ocjena daje sliku o djetetu,šta je to dijete usvojilo, a šta nije,u koikoj mjeri je usvojeno gradivo, ako jeste,šta jeste, a šta nije, koje su preporuke ,za poboljšanje učeničkog rada i da li roditelji razumiju (ako ih zaninima) šta u stvari znači ovakva opisna ocjena.

0695007.48

Bendžamin Blum je istakao listu aktivnih glagola ,pomoću kojih bi mogli da približno opišemo znanje učenika, njegove vještine (šta može), i šta je iz svega toga razumio učenik.
RAZINE CILJEVI (ISHODI) UČENJA
Značenje razine
I. DOSJETITI SE (Znanje)
Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.
II. SHVATITI (Razumijevanje)
Uočiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naučeni sadržaj. Opisati tijek događaja ili procesa. Izvesti logičan zaključak iz dostupnih informacija.
Zaključiti o uzroku i predvidjeti posljedice.
III. PRIMIJENITI (Primjena)
Rješavati probleme primjenom naučenog u kontekstu učenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov način. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja.
IV. ANALIZIRATI (Analiza)
Razlikovati važne od nevažnih dijelova prezentiranog materijala. Raščlanjivati informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi međusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije.Uočiti obrazac. Prepoznati skriveno značenje. Razlikovati činjenice i zaključke.
V. PROSUĐIVATI (Evaluacija)
Usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti.
VI. STVARATI (Sinteza)
Kreativno ili divergentno koristiti postojeće znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje i rješenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz različitih područja. Uočavati nove obrasce.

Kada koristimo ispite pismenim putem niza zadataka učitelji najčešće od učenika traže osnovno dosjećanje gradiva, prisjećanje, reprodutivno znanje kroz tipove jednostavnih zadataka: Nabroji, Reci šta?, Kada?, Ko?, Opiši, Zaokruži, Dopuni,…

RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA

Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
I. DOSJETITI SE
(Znanje) prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti, nabrojati, reći tko, kada, gdje, zašto, koliko, definirati, citirati, ponoviti, opisati
II. SHVATITI
(Razumijevanje) izraziti, ispričati/napisati svojim riječima, izvijestiti, opisati, sažeti, proširiti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti formulom, rastumačiti, objasniti, raspraviti, obrazložiti, dokazati, dati primjer, procijeniti, izračunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti, istaknuti, (aktivno) sudjelovati
III. PRIMIJENITI
(Primjena) demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti (pokus), izvršiti, upotrijebiti, primijeniti, koristiti , prikazati (grafički), izvesti (formulu), prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti, dovršiti, otkriti, riješiti (problem), predložiti (rješenje), isplanirati, izabrati, napraviti, izračunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti
IV. ANALIZIRATI
(Analiza) rastaviti, raščlaniti, razdijeliti, pronaći, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizrečene pretpostavke, opravdati, protumačiti, objasniti, usporediti, razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopćiti, izvijestiti, raspraviti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati, grafički prikazati, napraviti pokus, ispitati, istražiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proračunati, odrediti važnost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti ”što ako?”, zaključiti
V. PROSUĐIVATI
(Evaluacija) provjeriti, prosuditi (primjerenost zaključka), procijeniti, ocijeniti, izmjeriti, odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti, razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati mišljenje, istražiti, odlučiti, izabrati mogućnost, odabrati, preporučiti, otkloniti, poredati (s obzirom na važnost), rangirati, stupnjevati, pretpostaviti, predvidjeti, zaključiti, reći zašto, izvesti
VI. STVARATI (Sinteza) zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, predložiti, objediniti, kombinirati, skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti, povezati, složiti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati, preurediti, promijeniti, presložiti, preraditi, poboljšati, kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predočiti, postaviti (teoriju), poopćiti
U fazi pripreme za nastavu učitelji uz pomoć Bloomove taksonomije mogu jasno i jednoznačno definirati specifične ciljeve poučavanja (ono što želimo ili očekujemo da učenici nauče), što im kasnije olakšava vrednovanje postignuća učenika (ishoda učenja/poučavanja) i samog nastavnog procesa. Pri tome je važno da ciljevi budu operacionalizirani: definirani u terminima opažljivog ponašanja (treba točno definirati što će učenik učiniti ili reći, a na temelju čega ćemo zaključiti da je postigao znanje određene vrste i razine).

SUBJEKTIVNO
(općenito, apstraktno) OBJEKTIVNO
(specifrično, konkretno, operacionalizirano)
Znati vlastite i zajedničke imenice. Među napisanim riječima prepoznati vlastite i zajedničke imenice.
Naučiti najvažnije dijelove romana. Objasniti uloge dvaju najvažnijih likova i napisati jednu stranicu o tome.

DOSJETITI SE
– Definirati jednostavnu rečenicu.
– Navesti dijelove neproširene rečenice. Navesti dijelove proširene rečenice.
– Imenovati vršitelja radnje.
SHVATITI
– Među napisanim rečenicama prepoznati neproširenu i proširenu.
– U rečenici označiti predikat i subjekt.
– Razvrstati zadane rečenice u proširene i neproširene i obrazložiti izbor
PRIMIJENITI
– Proširiti zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.
– Sažeti zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.
– Od zadanih dijelova sastaviti proširenu i neproširenu rečenicu.
ANALIZIRATI
– Usporediti proširenu i neproširenu rečenicu: navesti sličnosti i razlike.
PROSUĐIVATI
– Usporediti dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.
– Usporediti dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.
STVARATI
– Formulirati pravilo za proširivanje neproširene rečenice u proširenu.
– Formulirati pravilo za sažimanje proširene rečenice u neproširenu.
DOSJETITI SE
– Na crtežu pokazati pravi, oštri i tupi ugao.
– Nabrojati tri vrste uglova.
SHVATITI
– Objasniti razliku između pravog, oštrog, i tupog ugla.
– Navesti primjer pravog, oštrog i tupog ugla iz okoline.
PRIMIJENITI
– Uz pomoć dva trokuta nacrtati pravi, oštri i tupi ugao i označiti njihove dijelove.
ANALIZIRATI
– Na zadanom geometrijskom tijelu pronaći tri zadane vrste uglova.
PROSUĐIVATI
– Uporediti pravi, oštri i tupi ugao: navesti sličnosti i razlike.
STVARATI
– Kreirati geometrijski lik kombiniranjem uglova.

Kada se uz pomoć tablice operacionaliziraju očekivana obrazovna postignuća, pred učenike se stavljaju diferencirani zadaci ovisno o dostignutoj razini znanja, tako da im se postepeno daju sve zahtijevniji zadaci. Na takav način se održava njihova motivacija za rad i postepeno podiže razina misaonog funkcionisanja tj. oni postepeno koriste sve složenije i apstraktnije misaone operacije za rješavanje problema, a time se potiče razvoj njihovog mozga. Naime, učenici su motivisani za rad samo onda kada se pred njih stavljaju optimalno teški zadaci, ni prelagani, ni preteški, a to su oni koji su nešto malo iznad njihovog trenutnog spoznajnog stepena. Prelagani zadaci rezultiraju dosadom, a preteški odustajanjem, jer ih ne mogu riješiti. Ponavljani neuspjeh ima za posljedicu gubitak samopouzdanja i interesa za područje neuspjeha.
U razredu su mogući slijedeći pristupi:
– Svi učenici rješavaju zadatke na razini prisjećanja i shvatanja, a zatim izaberu najmanje jednu ponuđenu aktivnosti iz svakog slijedećeg nivoa
– Svi učenici prođu prva dva nivoa, a zatim izaberu jednu ponuđenu aktivnost iz nekog od viših nivoa
– Učitelj unaprijed odredi koji će učenici raditi na nižoj razini, a koji na višima
– Svako dijete odabere aktivnost iz bilo kojeg nivoa
– Neke aktivnosti su označene kao obavezne, a neke kao izborne
– Učenici rade na nižim razinama, a zatim sami osmišljavaju aktivnosti na višim razinama
– Svi učenici sami osmišljavaju aktivnosti
Da bi se pred učenike stavljali zadaci optimalne težine, nužno je voditi računa o mogućnostima učenja djece određene dobi:
– predznanju
– kapacitetu radne memorije
– različitim stilovima učenja
– razvijenosti različitih inteligencija
– postupnosti i heterogenosti razvoja kognitivnih sposobnosti
– važnosti neposredne povratne informacije o kvaliteti uratka
Zbog znanstveno utvrđene činjenice da razvoj mozga i kapaciteta za učenje ovisi o količini i kvaliteti učenja tokom djetinjstva, važno je učenike poticati da koriste širok spektar kognitivnih sposobnosti. Tradicionalna škola iskorištava spontano razvijene potencijale učenika (ili možda potencijale čiji razvoj stimulira primarna obitelj), a mogla bi poticati njihov razvoj i omogućiti napredovanje i onoj djeci koja nisu dovoljno stimulirana kod kuće.
Zdravi,živi i veseli bili !

cooltext1788747175

ŠTA JE TEMA, A ŠTA NASLOV NASTAVNE JEDINICE IZ UDŽBENIKA ?


skolski-dnevnik-dnevnik-foto-kurir-610x457Danas imamo dosta toga,što je ostalo nedorečeno,ali niko se i ne trudi da to i bude tako. Produkt je svega toga šarenilo po razrednim knjigama. Zašto je to tako?
Naime prije nekoliko godina, u razrednim knjigama u prva četiri razreda, upisivali su se godišnji planovi sa nastavnim jedinicama uz oficijelni broj časova. Danas u razrednoj knjizi piše Godišnji plan prema globalnim temama. Tu nastaje problem ,jer teme su date u nastavnom planu i programu,ali za njih nije dat broj časova,nego je to ostavljeno samim učiteljima da taj posao odrade i prilagode svako sebi u školi.
Danas savjetnici uglavnom prilikom posjete negoduju učitelje jer umjesto tema za planiranje upisuju gotove naslove koje postoje u udžebenicima koje izdaju izdavačke kuće. Evo jedan primjer da tek pogledamo tu razliku.
Nakon planiranja broja časova, koji su danas samo u savremenoj nastavi ,ja bih to nazvao ovako 3 časa u jednom času,i to ovako: uvodni dio: ponavljanje glavni dio: usvajanje novog i vježbanje te,završni dio: provjeravanje znanja. Dakle gube se časovi za metodički oblik; obrada, vježbanje i ponavljanje, provjeravanje.
Samim tim, kod upisivanja dnevnih aktivnosti nema potrebe više za upisivanjem tipa časova ( a nekad se i to upisivalo obavezno)
Nastavni plan i program sa temama u okviru šire jedne teme:
Tema: Biljke i životinje
Predmet: Moja okolina
Uže nastavne teme / nastavne jedinice/ nastavni sadržaji:
Živa bića i njihova staništa
Živa bića su povezana među sobom i sa neživom prirodom
Velika i mala živa bića
Promjene žive i nežive prirode
Nastanak i rast životinja i biljaka, vrste i održavanje
Uočavanje promjena na biljkama i životinjama u različita godišnja doba,
Koristi od biljaka i životinja
Domaće i divlje životinje, kućni ljubimci, mladunčad životinja, (naročito domaćih)

Naslovi nastavnih jedinica u udžbeniku
Život na njivi
Život na livadi
Život u šumi
Život u bari
Povezanost žive i nežive prirode
Velika i mala bića
Promjene žive i nežive prirode
Čovjekov životni put
Ishrana ljudi
Ishrana životinja
Koristi od biljaka
Opasnosti u šumi i na livadi
Voće
Povrće
Koristi od domaćih životinja
Domaće životinje i njihovi mladunci
Divlje životinje i njihovi mladunci
Kućni ljubimci
Uradi u učionici

E sad,ako pogledamo u udžbeniku je sve obuhvaćeno NPP-om ,ali je i na neki način raščlanjeno i pijednostavljeno,dok je u NPP-u sve uopšteno.
Nažalost, u razrednim knjigama stoje često naslovi iz udžbenika,na što kroz razgovor sa savjetnicima, dolazimo do zaključka da je to pogrešno. Prema savjetnicima, i njihovim uputama, ipak u Rzrednoj knjizi treba da stoje nazivi tema i u godišnjem planu,i i u dnevnim aktivnostima, a ne naslovi iz udžbenika.

Na kraju bih rekao ono 100 ljudi, 100 ćudi… nešto se uvijek ima reći.

cooltext1788747175

Učenje pjesmice pomoću mape uma


Nakon već sedam dana vježbi i treninga o crtanju i izradi mapa uma,moji učenici II 4 razreda su od jučer svečano krenuli da samostalno izrađuju i prave mape uma. Naravno nije moguće odmah očekivati da  učenici izrade neku sređenu mapu uma,ta njihova mapa je kao što i sami vidite više nalik  tehnici grozd,koja je slilčna tehnici mape uma. Učenici su učili pjesmicu “Nebeska crtanka”. Zadatak je bio da kod kuće nauče tu pjesmicu recitovati.  Sutradan sam im napravio jedno iznenađenje,gdje sam rekao da će sada pokušati da samostalno uradesvoju prvu mapu uma,nalik onoj koje smo crtali prethodnih dana i rekao sam im da na sredini A4 formata lista ucrtaju jedan jajoliki oblik i da u njega upišu riječ i naslov pjesmice “Nebeska crtanka”, a onda da se sjete koje se riječi sppominju u toj pjesmici i da ih napišu oko tog naslova pjesmice. U nastavku vam donosim tekst pjesmice u cjelosti,a onda jednu dječiju mapicu koja je samostalno urađena bez moje pomoći.

NEBESKA CRTANKA

Gledam oblake, pa mi se čini,
svaki na nešto liči:
jedan je lađa na pučini,
drugi vitez u nekoj priči.

I kako nebo smjenjuje sliku,
bjelasasti se obaci vuku,
odjednom spaziš na vidiku
dva riđa bika kako se tuku.

I malo dalje ,na planini,
medvjed ogromnih šapa korača,
od drugog ti se oblaka čini,
da vidiš dugobradog vrača.

Na drugoj strani,kao sa slike,
koju sunčevi zraci zrače,
oblaci liče na zlatne ptice,
nebo na more i kupače.

NC 001

nc2 001

Danas smo imali medijsku kulturu,pa su učenici radili svoju drugu po redu mapu na temu televizija . Na kraju časa sam tražio da nacrtaju svoju mapu uma na temu “televizor”. evo šta je jedna djevojčica nacrtala.
tv 001

Najbitnije je da učenici razmišljaju da pomoću oluje ideja kreiraju svoje asocijacije. Nikad ne kažite,nikad. Pokušajte šta vas košta. Vježbom dolazite sigurno do učeničkih interesovanja prema izradi mapa uma.

Zdravi,živi i vesli bili.

Mape uma po želji


Zbog  sve većeg interesovanja učitelja prema mapama uma,vršim izradu (crtanje) mapa uma za učitelje i učiteljice u A4 formatu  u  Microsoft Office Wordu 2007 prema Vašim zahtjevima i željama. Mape uma su dostupne u dvije verzije i to: ručno crtane (flomsterima) i računarske verzije (slikovite na računaru pomoću profesionalnih programa i softvera; Photoshop; Mindmaps…itd) Izrađene ručno crtene mape uma skeniram i šaljem direktno na Vašu e-mail adresu. Mape izrađujem za sve predmete i teme koje navedete u razrednoj i predmetnoj nastavi.  Prilikom narudžbe mapa uma , potrebno je čitko dostaviti sljedeće neophodne podatke:

  • naziv mape uma

-nastavni predmet i razred

-šira nastavna tema i uža nastavna tema

Ostale informacije u pogledu plaćanja i cijene obratite se na e-mail: terzicfahir@gmail.com.

10710836_504088079728362_2694920474126872969_n10703766_503638623106641_8158752166332029101_n10678846_503891276414709_6846226095263018828_n10402986_508656945938142_709802752769103680_n

Galeriju određenog dijela  mapa uma možete pogledati u postu na blogu pod naslovom “Mape uma”.

cooltext1788747175

 

Šta kaže pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika


U prvom polugodištu prvog razreda osnovne škole, nastavnik razredne nastave prati postignuća učenika ali
ga ne ocjenjuje, nego ga vaspitnim postupcima i mjerama podstiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovog uspjeha i postignuća. Roditelj ima obavezu pratiti učenikovo pohađanje nastave, njegov rad i napredovanje, te pomagati nastavniku u rješavanju učenikovih poteškoća u vaspitno-obrazovnom procesu.
Roditelj ima pravo biti obavještavan, usmeno i pismeno, o redovitosti pohađanja nastave, radu, zalaganju, uspjehu i vladanju svog djeteta. Postignuća učenika u kontekstu realizacije vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka se iskazuju opisnom ocjenom u prva tri razreda osnovne škole, a numeričkom ocjenom na skali od 1 do 5, na kraju trećeg razreda i od četvrtog do devetog razreda. Brojčane ocjene na kraju trećeg razreda moraju biti pismeno obrazložene.Tokom praćenja razvoja učenika, u rubriku bilježaka u imeniku, upisuju se samo ona zapažanja iz člana 2. stav (1) ovoga pravilnika koja su nastavniku u praćenju učenika uočljiva, a učeniku i roditelju razumljiva, te koja nastavniku mogu pripomoći u konačnom ocjenjivanju uspjeha iz nastavnog predmeta.Postignuće učenika se utvrđuje i ocjenjuje u odjeljenju, grupi, individualnim i grupnim oblicima: razgovorima i ispitivanjem, izradom pisanih, grafičkih, praktičnih,tehničkih i drugih zadataka, rješavanjem zadataka objektivnog tipa, višeminutnim kontrolnim provjerama znanja, nastupima i drugim odgovarajućim oblicima i postupcima.Provjeravanje i ocjenjivanje učenika treba provoditi tako da se:
– poštuje učenikova ličnost,
– podstiče učenikovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja,
– podstiče aktivno učešće učenika u nastavi i vannastavnim aktivnostima,
– učeniku omogućuje da se sam javi za provjeru znanja,
– obezbjede jednake šanse svim učenicima,
– razvijaju radne navike i obezbijedi kontinuiran i ujednačen rad učenika,
– učenik osposobljava za samoučenje, samoprocjenu svog znanja i procjenu znanja drugih učenika.
Uspjeh učenika u svakom predmetu se ocjenjuje po elementima najmanje dva puta u jednom polugodištu.
Ocjenjivanje ne smije vremenski biti raspoređeno samo na kraj ocjenjivačkog razdoblja.
Nastavnik je obavezan obavještavati roditelja na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima
o učenikovoj motivaciji, interesu i razvoju njegovih sposobnosti, te o njegovom radu, zalaganju, uspjehu,
izostancima i vladanja najmanje četiri puta u nastavnoj godini.
Ako roditelj ne dolazi na individualne razgovore i ne prisustvuje roditeljskim sastancima, nastavnik je
dužan blagovremeno pismenim putem obavijestiti roditelja o učenikovim poteškoćama ili neuspjehu.
Na zahtjev roditelja, svaki nastavnik je dužan tokom nastavne godine dati obavijesti o postignućima i
uspjehu učenika u nastavnom predmetu, odnosno vaspitno-obrazovnom području.
Ako nastavnik odbija roditelju dati pravovremene i potrebne obavijesti o postignućima i uspjehu učenika,
roditelj će o tome obavijestiti direktora škole i inspekciju za obrazovanje.
Direktor je obavezan razmotriti svaki pismeni prigovor roditelja na primjenu elemenata i mjerila pri
provjeravanju i ocjenjivanju učenika, te na ponašanje nastavnika na nastavnom času.
Ako većina roditelja na roditeljskom sastanku smatra da određeni nastavnik neobjektivno ocjenjuje,
odnosno da su njegovi postupci i ponašanje u provjeravanju i ocjenjivanju učenika neprimjereni, takvi prigovori uvrstiće se u dnevni red odjeljenjskog, odnosno nastavničkog savjeta.
Ako odjeljenjski, odnosno nastavnički savjet,nakon rasprave, većinom glasova zaključi da su roditeljski
prigovori na rad i ponašanje određenog nastavnikaopravdani, direktor je prema tom nastavniku obavezan
preduzeti mjere i postupke iz svoje ovlasti, u skladu sa zakonskim propisima.
U skladu s odredbama ovog pravilnika pod praćenjem napredovanja učenika u razrednoj nastavi treba
podrazumijevati sistematsko i kontinuirano praćenje nivoa učeničkih postignuća, ne samo na planu znanja i
sposobnosti, nego na svim područjima koja su navedena kao sadržaj vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka.
Praćenje podrazumijeva i bilježenje pojedinosti tokom opservacije koje mogu koristiti roditeljima ili
specijalizovanim stručnjacima u pružanju podrške ili direktne pomoći učeniku.
Opisno ocjenjivanje je verbalno iskazivanje ishoda vaspitno-obrazovnog rada (pomoću riječi deskriptora) iskale procjene tih ishoda radi identifikacije početnog stupnja, narednih koraka, identifikacije eventualnih teškoća i planiranja mjera za prevazilaženje tih teškoća.
Opisno ocjenjivanje se primjenjuje u I, II i III razredu, s tim da se na kraju III razreda izvodi brojčana
ocjena koja mora biti pismeno obrazložena za svaki predmet posebno, kao i za opšti uspjeh.
U opisnom ocjenjivanju, nastavnik razredne nastave ima obavezu da prati napredovanje učenika, u svim
nastavnim predmetima procjenjuje znanje, vještine, sposobnosti, interese, motoričku spremnost i spretnost,
kooperativnost, a na osnovu definisanih operativnih ciljeva i zadataka i definisanih ishoda ukupnih vaspitno-
-obrazovnih aktivnosti.Ocjena iz likovne kulture, muzičke kulture, tjelesnog i zdravstvenog vaspitanja posebno mora djelovati poticajno u smislu prepoznavanja smisla i dara za likovni i muzički izraz, odnosno spretnost i ljepotu pokreta.Nastavnik mora poštovati učenikove mogućnosti i sposobnosti.
Nastavnik razredne nastave ima obavezu da vodi evidenciju o napredovanju učenika, eventualnim zastojima, izuzetnom napredovanju i aktivnostima koje preduzima na planu stvaranja pretpostavki za ispoljavanje individualiteta svakog učenika.Nastavnik razredne nastave je u obavezi da u vođenju pedagoške dokumentacije poštuje načela struke i nauke, obezbijedi razumljivost opisne ocjene koja je istovremeno usmjerenje za dalje korake u učenju i ukupnom napredovanju.
Nastavnik ima obavezu da primjenjuje savremene oblike i metode nastavnog rada, i da ih prilagođava
individualnim mogućnostima učenika.Praćenje napredovanja učenika je stalna aktivnost i podrazumijeva sve situacije u vaspitno-obrazovnoj djelatnosti, bez obzira na metode i oblike rada.

izvor: Pravilnik o praćenju i vođenju dokumentacije u OŠ.

 

Kako do kontinuiranog opisnog praćenja učenika


10646663_503642273106276_5864342216538252064_n10309348_504049386398898_1584935383794424505_n

Opisno ocjenjivanje je mukotrpan i zahtjevan,ali i jako ozbiljan proces,gdje svaki učitelj mora da pristupi studiozno i dobro se pripremi,jer samo pregledom učeničkog rada,ne stiče se dovoljno jasna slika o znanjima i sposobnostima svakog djeteta. U svrhu svega toga učitelj treba da upozna svoje odjeljenje dobro i prilagodi mu i izradi čitav set obrazaca,tabela,ček lista procjene i opisnog praćenja napredovanja učenika u radu i učenju.  Pri tome je potrebno odrediti jasne i precizne ishode učenja,spram znanja i sposobnosti učenika u svome odjeljenju. Nakon togaučitelj treba da roditelje upozna sa svim ishodima učenja,da bi roditelji mogli lakše djelovati i adekvatno pomoći svojoj djeci u učenju i radu. U nastavku slijedi nekoliko primjera obrazaca,tabela,ček lista za opisno praćenje i napredovanje učenika. 123456 8 7 Sedmični izvještaj10 Na kraju svega sužava se krug i polako se stvara kompletna finalna slika koja se upoređuje sa brojčanom ocjenom ser Iz svega ovoga vidimo da je opisno ocjenjivanje dugotrajan i jako složen način praćenja učenika u odjeljenju,iako mnogi učitelji danas izbjegavaju ovakav i sličan način praćenja rada učenika,ipak ovakav način detaljnijeg analiziranja svakoga učenika pojedinačno,može samo dati jasnu i cjelokupnu stvarnu sliku svakoga učenika u vašem odjeljenju. Ovakav način,daće učitelju precizne i jasne rezultateo znanjima i sposobnostima svakoga učenika pojedinačno u razredu. Zdravi,živi i veseli bili ! cooltext1788747175

Kada ćemo imati savršen nastavni plan i program ?


Ovo pitanje se nameće već dugi niz godina. Izgleda da baš nikome nije stalo da djeca nešto nauče. Kada će učitelji početi da se pitaju kako bi oni voljeli da NPP izgleda? Izgleda nikada. Ali zašto? Zato što to izgleda nije nikome stalo. Nikada se nije ulagalo u obrazovanje,pa što bi to neko činio danas. Zar je nekome bitno, u vrhu vlasti da li djeca imaju danas kvalitetan NPP i da li u tome ima nešto što je nepotrebno, a nešto fali što je jako potrebno. Kada ćemo početi da kroz NPP ,djecu svi zaintersujemo za školu,dokle ćemo tjerati djecu da uče i čitaju onošto odgovara nekome,a ne pitamo djecu,šta bi oni voljeli najviše da čitaju u svojoj školi za lektiru, o čemu da uče i kako da uče.

back-to-school-600x360.jpgDanas smo svjedoci neusklađenog i nepovezanog NPP-a u osnovnoj školi. Propusti dolaze odozgo,a ne odozdo. Kada savjetnik dolazi učitelju,učitelj mora da bude taj koji mora da koriguje sve što ne valja i što nije dobro. Unazad nekoliko godina pričamo o tematskom planiranju,integrisanom sadržaju i aktivnostima,da ali nažalost o tome se samo priča,a niko neće da progovori kako je to u praksi prosto nemoguće izvesti. Mjesec je novembar, a od septembra do današnjeg dana učenici svaki mjesec su promijenili po jednog nastavnika engleskog i vjeronauke, a isto toliko puta se i mijenjao raspored časova u razredu. Kako onda izgleda razredna knjiga učitelja? Izgleda ko fasada ,na jednoj kući koja mijenja bolju svake godine,a mi to radimo češće,mjesečno. Jer dok se uskladi rad nastavnika vjeronauke i engelskog jezika,i časovi njihovi u kojima predaju u čak 3 i više škola,onda gdje je tu rad,učenje, gdje je integrisana nastava,tematsko planiranje,pa zar je to moguće ljudi moji,pa ništa više nije moguće. Taman uskladimo jedan plan,onda dođe drugi po konkursu učitelj,kojem ne odgovara to,pa hajmo onda Jovo nanovo,i tako svakog mjeseca, a za nepuna dva mjeseca treba da zaključimo prve ocjene za polugodište. Kako ovo sve funkcioniše,kuda to vodi,kome to odgovara.Zašto nas roditelji svakog dana sve više prozivaju i preziru,pa ko je kriv za ovako nešto. Zar ne može nista biti kod nas na vrijeme,pa da normalno počenemo i radimo kao svi drugi u svijetu. Ne to je nemoguće. NPP je katastrofa. Bolje su organizovani radovi u vrtićima nego osnovne škole. U zadnje vrijeme pokušavamo da kopiramo te zavidne vrtićke radove i učenje,ali to je prosto nemoguće. Zašto? Zato što nije sve po planu i kako treba. Kako da jedan učitelj u školi napravi tematsko integrisano planiranje,kada se na početku školske godine ne zna ko će djeci da predaje Engleski jezik,i onda kada se planiranje izvrši nastaje takva zbrka ,da se ne zna ni ko pije ni ko puši. Dok djeca iz moje okoline uče o temi Škola,iz Engleskog se uči tema Porodica, a iz Vjeronauke  Zavičaj itd. I onda ništa nije ni sa čim. Po nekom zamišljenom planu,ključni tim bi bili u tematskom planiranju nastavnici i Engleskog jezika i Vjeronauke,pa zajedno sa učiteljiima da razrade zajednički plan koji će biti međusbno tematski povezan,i usklađen,pa bi djeca istovremeno učili o Školi, i School iz Engleskog jezika i drugih predmeta. Dalje, zašto se ne poveća broja časova učiteljima,da svaki dan imaju po jedan čas vještina, da svaki dan djeca sa temama uče pjesmice,da iz likovnog crtaju,slikaju,izrađuju ,modeluju nešto,da igraju igre,koje će biti povezane sa temom.

Primjer jednog integrisanog tematskog plana u 2. razredu

Ponedjeljak:

Jutarnji sastanak ( razgovor o pošti)

Moja okolina: Pošta

Bosanski jezik: Pisanje pisma

Muzička kultura: Pliva patka preko Save (brojalica)

Likovna kultura: Pravimo poštansko sanduče od kartonske kutije

Tjelesni odgoj: Poštaru donesi pismo ( igra )

Ovo bi io jedan pravi integrisani školski dan. O tome učitelji mogu samo sanjati. Kod nas je to nemoguće sprovesti izvoditi. Zato što učitelj drži prva dva časa,pa onda ima pauzu jer učenici imaju Engleski ili Vjeronauku, a tamo uče nešto što nema veze sa današnjom temom. Sve težimo nečemu,ali to je nažalost još uvijek ne izvodljivo. Tako će biti i sutra i narednih dana jer uvijek je tu nešto što pokvari plan učitelju. A u sedmici,djeca imaju samo 2 časa muzičke,likove kulture i tjelesnoga odgoja. 1

Mislim da djeci treba da se u NPP-u izrade nastavne teme iz svih predmeta koje će biti usklađene i povezane. Dok se to ne uradi ostaće nam polu intgerisani školski dani.

Hoćemo li ikada imati bolji nastavni plan i program,jer ovaj je do sada se pokazao jako loš.

cooltext1788747175

Sedmični izvještaj učitelja za roditelja o radu i učenju u školi


bye.jpgZa one učitelje koji žele više. Radi lakšeg praćenja i kontinuirane saradnje sa roditeljima,učitelji mogu da na kraju sedmice šalju obrazac izvještaja o učenju i radu učenika u toku radne sadmice. Ovako bi roditelji ,mogli da pravovremeno regauju na upute i smjernice učitelja u slučaju zaostajanja ,a takođe i napredovanja učenika u učenju i radu.
Sedmični izvještaj

SEDMIČNI IZVJEŠTAJ RODITELJIMA O UČENJU I RADU UČENIKA NA KRAJU SEDMICE

cooltext1788747175

Neka se dan poznaje po jutarnjem sastanku


bye.jpg

Svako jutro, nakon ulaska u našu učionicu, pripremam za svoje učenike neko novo iznenađenje. Zašto? Pa zato jer me to potaklo sa onom poznatom krilaticom” Po jutru se dan poznaje”. Dakle,ako su učenici danas motivisani na samom početku nastave,tako da im nastava bude jako zanimljiva i interesantna,onda će i takav dan današnji da bude. Kad su djeca na samom jutru raspoložena i aktivna,onda ja kao razredni učitelj,znam da bi danas i djeca mogla da budu aktivna u radu, jer je nešto na samom početku časa zainteresovalo da oni jednostavno takvi budu.morning meeting Naravno, to proizilazi iz ogromne pripreme učitelja za taj radni dan. Priprema traje onoliko vremena,dok učitelj ne pronađe ishode,koji će odgovarati svim ciljevima i zadacima koje učitelj postavlja u okviru pripreme za radni dan. Ono što bih istakao,jeste ,da svaki jutarnji sastanak ne bude običan jučerašnji ” Beskrajni dan ” koji će se ponavljati,svakoga dana, i jednim te istim temama i ponavljanjem običnih papagajskih riječi,kao što su; koji je danas dan? koji datum? kakvo je vrijeme? kolika je temperatura ? Samim ovakvim svakodnevnim pristupom u nastavi,učitelj će stvoriti monotoniju kod učenika,jer to baš i nema veze ,sa onim što slijedi u današnjim aktivnostima. Naprotiv ,sudjelujući u opisanoj aktivnosti učenici treba da se pojavljuju kao opažači i zapisivači podataka, kao aktivni slušatelji, komunikatori te kao prijatelji koji se brinu za druge .Kroz opisanu aktivnost razvijaju  se neki opći ciljevi moralnog razvoja:

– kroz slušanje izlaganja drugih, učenici se uče iskazivati poštovanje prema drugim
učenicima
– uče se pisati, odnosno pričati o nekom svom uzoru iz stvarnog života.
– učenici se uče pravedno sudjelovati u zajedničkim razrednim aktivnostima
Isto tako ostvaruju se i neki opći ciljevi razvoja pismenosti pa se tako u čitanju djeca uče:
– uočavati važnost čitanja
– čitati raznoliko štivo
– koristiti novonaučene riječi
– čitati vlastite dnevničke zapise

U pisanju se postižu slijedeći ciljevi:

– učenici uče pisati dnevničke zapise, zabilješke, popise
– uče koristiti pravopisna pravila
U govoru se realiziraju slijedeći ciljevi:
– razvija se samopouzdanje prilikom izlaganja
– razvijaju se govorne vještine
– učenici uče prilagođavati glas i glasnoću govora
– obogaćuje se rječnik
– razvijaju se vještine aktivnog slušanja

Pored ovih područja navedenom aktivnošću mogu se ostvarivati određeni ciljevi i u drugim  područjima poput likovne kulture. Veoma je važno da učitelj da bi dobio sve ove ciljeve,dobro osmisli određenu temu jutarnjeg sastanka,koji će biti u stvari evokacija ,gdje će učenici svoja lična naučena iskustva povezati sa onim šta će se danas raditi. Učitelj je kreator tih ideja, koji će biti odskočna daska za današnji dan koji treba da se po jutru poznaje. Da bi tema na jutarnjem sastanku bila primamljiva učenicima,i da bude povezana direktno ili indirektno sa današnjim aktivnostima,prije svega potrebno je i veoma bitno i važno integrisano tematsko planiranje nastavnih  sadržaja i aktivnosti,koje će slijediti temu jutarnjeg sastanka,čija će poruka biti direktno usmjerena na aktivnosti koje će  uslijediti.

Ako dan nije isti svaki dan, onda neka i jutarnji sastanak bude uvijek nešto novo.

Zdravi,živi i veseli bili

cooltext1788747175

Učenje pjesmice pomoću mape uma


Nakon već sedam dana vježbi i treninga o crtanju i izradi mapa uma,moji učenici II 4 razreda su od jučer svečano krenuli da samostalno izrađuju i prave mape uma. Naravno nije moguće odmah očekivati da  učenici izrade neku sređenu mapu uma,ta njihova mapa je kao što i sami vidite više nalik  tehnici grozd,koja je slilčna tehnici mape uma. Učenici su učili pjesmicu “Nebeska crtanka”. Zadatak je bio da kod kuće nauče tu pjesmicu recitovati.  Sutradan sam im napravio jedno iznenađenje,gdje sam rekao da će sada pokušati da samostalno uradesvoju prvu mapu uma,nalik onoj koje smo crtali prethodnih dana i rekao sam im da na sredini A4 formata lista ucrtaju jedan jajoliki oblik i da u njega upišu riječ i naslov pjesmice “Nebeska crtanka”, a onda da se sjete koje se riječi sppominju u toj pjesmici i da ih napišu oko tog naslova pjesmice. U nastavku vam donosim tekst pjesmice u cjelosti,a onda jednu dječiju mapicu koja je samostalno urađena bez moje pomoći.

NEBESKA CRTANKA

Gledam oblake, pa mi se čini,
svaki na nešto liči:
jedan je lađa na pučini,
drugi vitez u nekoj priči.

I kako nebo smjenjuje sliku,
bjelasasti se obaci vuku,
odjednom spaziš na vidiku
dva riđa bika kako se tuku.

I malo dalje ,na planini,
medvjed ogromnih šapa korača,
od drugog ti se oblaka čini,
da vidiš dugobradog vrača.

Na drugoj strani,kao sa slike,
koju sunčevi zraci zrače,
oblaci liče na zlatne ptice,
nebo na more i kupače.

NC 001

nc2 001

Danas smo imali medijsku kulturu,pa su učenici radili svoju drugu po redu mapu na temu televizija . Na kraju časa sam tražio da nacrtaju svoju mapu uma na temu “televizor”. evo šta je jedna djevojčica nacrtala.
tv 001

Najbitnije je da učenici razmišljaju da pomoću oluje ideja kreiraju svoje asocijacije. Nikad ne kažite,nikad. Pokušajte šta vas košta. Vježbom dolazite sigurno do učeničkih interesovanja prema izradi mapa uma.

Zdravi,živi i vesli bili.

Lektira pomoću mapa uma


medin_rodjendan

Nakon objašnjenja kako kulturu izražavanja pišemo i učimo pomoću mapa uma,danas ćemo se  pozabaviti sa temom kako da učenike privučemo da zavole lektiru i kako da im olakšamo da brže i na lakši način usvoje čitanje i učenje lektire. Tu uvijek se pozivam na čudo nazvano mape uma. Potrebno je da svaki nastavnik kod učenika potiče prije svega razmišljanje. Pisanjem određenih tema ,naslova lektira kod učenika se razvija razmišljanje, kreiraju se asocijacije koje učenike prvo padnu na pamet,a koje slobodno možemo da zapisujemo oko centralne teme. Učenici ne moraju uopšte da daju tačne odgovore,bitno je da učenici učestvuju,da se ne osjećaju zapostavljeni i treba ih uključiti i dobiti samu njihovu pažnju a da jednostavno iskažu svoje mišljenje. Recimo skoro sam sa učenicima drugoga razreda odradio prvu lektiru i bio sam jako zadovoljan učeničkim interesom i znanjem kada je u pitanju građenje što više riječi i asocijacija koje se direktno ili indirektno vezuju za određenu temu lektire. Na tablu sam zalijepio jedan hamer-papir,i onda sam na sredini tog papira nacrtao proizvoljan oblik jedan jajasti oblik u koji sam upisao naslov naše prve lektire- Medin rođendan. Onda sam tražio od učenika da samostalno kažu što više riječi koje im padnu na pamet. Učenici su kroz prvi razred i čitanje već imali određena znanja o medvjedu,da je to šumska životinja i onda je veoma bilo jasno da će se tu naći neke riječi kao što su: medvjed, med, pčela, lisica, šuma, vjeverica, zec, drveće, ptice, to su samo neke riječi koje su učenici nabrajali i koje su izlazeći pojedinačno samostalno upisivali oko centralne teme naziva lektire. Ovo su jasni pokazatelji ,koliko su učenici bili odmah na početku zainteresovani za taj naslov lektire,i koliko su razmišljalii jednostavno uključili se aktivno u građenje asocijacija koje su na očigled blizu ili vezuju se za određenu temu.  Prije negošto smo počeli uopšte da se upoznajemo i čitamo ovu lektiru,sa učenicima sam uradio ovakvu tehniku grozda i olujom ideja smo došli do ovakve jedne jako lijepe mape uma. Ono što bih želio posebno da istaknem jeste prije svega to da učitelji i učiteljice treba da podstiču svoje učenike da slobodno iskazuju svoje misli,da ne prekidaju učenika kada počne da priča i da bez obzira koliko to bilo tačno,ili polutačno ,ne treba učenike ubijati u pojam govoreći,ne to ne može, nisi ni blizu ,kakve veze ima sad ta riječ sa ovom temom,pogledaj malo bolje, razmisli više itd. To će automatski da zatvori usta učeniku i onda smo dobili više štete nego dobiti kod takvih učenika. Podsticati učenike da iskazuju ono što misle i bitno je da oni uvijek treba da nešto kažu,jer to je samo još jedna jako dobra vježba razvijanja i jačanja dječijeg govora. MR Naravno da ovakve asocijacije će biti teža, onima koji tek počinju sa učenicima da rade,mape uma,tu je težište na učiteljima koji će pripremiti pitanja koja će podsticati učenike da daju jasne asocijacije na osnovu tehnike predviđanja. Dakle, tražim od učenika da pokušaju da predvide o lektiri ,šta bi se moglo dalje kriti u ovoj našoj lektiri,naravno određenim pitanjima. Šta mislite o očemu je riječ u ovoj lektiri ?   Učenike privlači veliki centralni krug gdje će neko reći o medinom rođendanu. Ovdje sad imamo već razvijanje jako dobre situacije gdje učenici počinju da se aktivno uključuju i razmišljaju,na osnovu asocijacija gradimo osnovna obilježja lektire koje radimo tek kada pročitamo određeno djelo,a sada predviđamo i pogađamo te elemente. Znači već smo otkrili zajednički kroz ovu tehniku; temu i predmet pričanja naše lektire. Pokušat ćemo dalje da otkrijemo mjesto radnje u lektiri. Gdje se ova priča mogla desiti ? Od učenika sam dobijao različita mišljenja; u pećini, na livadi, u šumi. Zašto? Čitajući asocijacije koje su date,učenici već znaju staništa ovih životinja; pećina (medvjed spava zimski san); livada ( spominje se pčela, ptica ), šuma je već data u asocijacijama (jedna djevojčica je povezala i rekla da je to sve bilo u šumi,gdje je sama dopunila svoje izlaganje,jer medvjed,ptice,vjeverica,jež, zec i drveće svi se nalaze u šumi). Ovdje je već bilo otkriveno razumijevanje djela lektire, a onda sam postavio jedno pitanje,gdje sam pitao učenike Šta mislite da će se u ovoj priči dogoditi ? Oni su me gledali,pa su onda gledali u mapu,tišina je trajala nekoliko minuta,poslije čega je ustao jedan dječak i rekao; Ja mislim da će ovdje lisica nešto zabrljati. Onda se prosuo smijeh po razredu. Ja sam ga pitao-zašto to misliš? A on mi kaže-pa gdje god smo do sada čitali priče,ako se u njemu našla lisica,ona je uvijek nešto htjela da bude zla. Sjeća se priče o lisici i gavranu (kada je lisica prevarila gavrana za sir), zatim od priče Medeni kada je medeni liječio lisicu itd. Učenici već imaju veliko predznanje i nije ni čudo što sam dobijao ovakve odgovore, na lektiru koju još niko nije ni pročitao,jer su sve lektire bile na stolu i zatvorene,tako smo se dogovorili,htio sam da učenici što više razmišljaju. Onda sam tražio od učenika da sada pokušamo da malo dublje razmislimo o već poznatim činjenicama o lektiri. Ponovo sam stavio drugi hamer-papir i tražio sam da zatvore oči ,zamisle da su i oni pozvani na taj rođendan i onda dok su zamišljali,ja sam spremio drugu mapu uma,gdje su na toj mapi već davali konkretnije aoscijacije i pojmove . Nakon toga sam kroz opet neka pitanja tražio od učenika da još razmišljaju i da aktivno djeluju. Pitao sam učenike,da vi idete na taj rođendan,kako bi ste vi otišli na taj rođendan ?  Oni su u glas svi rekli kupili bi medi pokolon. (logično učenici znaju da kada idu na rođendane da treba da idu sa poklonom slavljeniku) Medvjedu kupujemo poklon. Dobro ako bi ste išli na rođendan,vratimo se na prvu mapu ,pa kažite,koga biste voljeli da vam se od ovih životinja pridruži na tom rođendanu. Rekli su: vjeverica, zec, ptica, jež. Niko od njih nije htio da na rođendanu bude lisica. Pitao sam zašto? Oni su rekli -da ona nije dobra osoba. Dobro dalje sam napisao na hamer: Na rođendanu će biti: vjeverica,zec, ptica,jež. Dobro idemo dalje; ako bi ovi vaši drugovi koje ste nabrojali bili na rođendanu; koje bi oni poklone mogli da donesu medvjedu? Onda su oni rekli; Zec će donijeti kupus i mrkvu. Vjeverica neka donese orahe i žir. Ptica nek donese medvjedu malo grančica, trebaće mu da se utopli preko zime. Jež neka mu donese puno lišća,da ima medo gdje leći. Sve ovo sam zapisao na list papira i stvorili smo kroz ovo sve jednu malte ne gotovu priču.  A onda na kraju smo dobili još jednu mapu uma. MR Na kraju to bi bilo uglavnom to. Učenici su imali zadatak da pročitaju ovu lektiru,kod kuće i da uporede svoje predviđanje sa istinskom lektirom. Jedan od zadataka je bio naravno i bogaćenje riječnika gdje sam tražio od djece da svaku riječ koja je nepoznata,napišu i bilježe obavezno u svojoj svesci. Sigurno će učenici kada budu radili zadatak kod kuće lakše da zapamte,koji su likovi u lektiri,zatim mjesto radnje, kao i sami sadržaj pričanja. Zadatak još jedan za učenike je bio da nacrtaju kako bi izgledao po njima taj rođendan na koji su bili pozvani od strane medvjeda. Na drugom času slijedi zajedničko čitanje i zajednička analiza lektire ,opet kroz mapu uma,ali  naravno sada malo drugačiju od ove. Toliko o učenju lektire pomoću mapa uma. Zdravi,živi i veseli bili. Sve vaše komentrae,slobodno pišite i objavljujte. ;)

Bodovanjem do opisne ocjene


Imate neki razred u prvoj trijadi devetogodišnje škole. Mučite muku i tražite kako da ocijenite svoga učenika,a da pri tome učenik ne bude oštećen i uvijek se pribojavate kako to na najbolji način uraditi. U sljedećem prilogu pokazujem jedan od lakših i mogućih primjera ,da izbodujete svakog učenika , a onda odredite minimalan i maksimalan broj bodova,pa na osnovu toga izvučete NIVO znanja i sposbnosti te približnu opisnu ocjenu učeničkoga rada.

Primjer jednog učeničkoga rada

2
pis 001

Kako izbodovati učenički rad ?

Za svaki urađeni primjer i dio zadatka ,dajte djetetu bodove. Npr; u prvom zadatku je cilj da učenik spoji riječi brojeva sa ciframa (znamenkama)brojeva. Tu su data ukupno 4 primjera i podzadatka u jednom zadatku.
Ukoliko je učenik uradio sva četiri primjera dobija znači ukupno maksimalno bodova 4 u ovome slučaju. Prije nego što krenemo da bodujemo učenika,potrebno je da saberemo maksimalne bodove po jednom pismenog radu, a onda taj broj dijelimo sa ukupno 5 opisnih ocjena. Možda se neko pita zašto to dijelim sa brojem 5,kada nedovoljne ocjene nemamo u devetogodišnjem obrazovanju u prvoj trijadi.Zato jer treba uzeti svih 5 nivoa znanja učenika,ako baš želimo da dobijemo tačan uvid u znanje i sposobnosti učenika. Znači nivoi bi izgledali ovako:

I nivo ( znanje ispod nivoa )  bez opisne odogovarajuće ocjene ( učeničko znanje nije još uopće na nivou )

II nivo ( znanje minimalno)  djelimično vlada ( učeničko znanje na nižem nivou )

III nivo ( središnje znanje )  vlada  ( učeničko znanje na središnjem nivou )

IV nivo ( više znanje učenika)  uspješno vlada ( učeničko znanje je na višem nivou )

V nivo ( visoko znanje učenika) izuzetno uspješno ( učeničko znanje na visokom nivou )

Nakon sagledavanja niova znanja i sposobnosti učenika ,sljedeće što treba da uradimo jeste da odredimo skaler za bodovanje učenika.

Ako je ukupan broj bodova 66 prema jednom pismenom radu. Ovdje možemo izabrati dva načina bodovanja i to: predloženi  i samostalni. Šta je predloženi, a šta samostalni ?

Predloženi skaler podrazumijeva da automatski polovina bodova se otcijepi na ispod prosječni nivo znanja,znači; ako imamo 66 bodova i dijelimo taj broj sa pola dobijamo  33 . Šta označava taj broj ? Taj broj označava minimalnu ispodprosječnu granicu znanja učenika.

66 bodova predstavlja 100 % znanja učenika

ako raspolovimo taj broj dobijamo 33 što je  50 % znanja usvojenosti gradiva ,što bi u ovome slučaju automatski značilo ovako;

0- 33 bodova je   0-50 %  usvojenosti gradiva -što srazmjerno odgovara nivou znanja I (ispod prosjeka)

Ostaje nam da preostali broj 33 druge polovine podijelimo sa brojem 4 . Zašto sa 4 ? Zato što imamo još 4 nivoa znanja i to odgovara opisnim ocjenama; djelimično vlada, vlada,uspješno i izuzetno uspješno.  Kada taj broj preostali broj 33 podijelimo sa 4 ukupna nivoa,dobijamo broj približan broju 8 ;koji je orijentir za formiranje narednih bodova; dakle

33 – 43 bodova je  do 62 % usvojenosti gradiva odnosno srazmjerno je nivou znanja II ( djelimično vlada). Kako smo dobili ovaj procenat 62 % ? Pa tako što smo preostalih 50 % podijelili na 4 nivoa i dobili smo broj 12. Znači broj 50+12 = 62

Pa tako dobijamo sljedeće značenje:

I nivo: od 0 – 33 boda  ( 0-50 % ) je polovično što znači  učenik je ispod nivoa znanja

II nivo: od 33 – 41 boda ( 50-62 %) je opisna ocjena srazmjerna: djelimično vlada

I onda nastavljamo dalje istim načinom određivanja bodova i procentualnosti znanja; znači

III nivo: od 41 – 49 bodova ( 62- 74 %) je opisna ocjena : vlada

IV nivo: od 49 – 57 bodova ( 74 – 86 % ) je opisna ocjena :uspješno vlada

V nivo : od 57 -66 bodva ( 86 -100 %) je opisna ocjena: izuzetno uspješno.

To je bio dakle predloženi način skaliranja i bodovanja .

A sada ću opisati kako bi izgledao samostalni skaler i način bodovanja.

Dakle on je lakši i možda pravedniji kod načina bodovanja i ocjenjivanja učenika.

Ukupno je 66 bodova po jednom pismenom radu. 66 / 5 = oko 13 . Znači to je orijentir  za bodove.

I nivo: 0 – 13 bodova je ispod nivoa znanja učenika  što je do 20 % usvojenog gradiva učenika

100 / 5 = 20 ; 0-20 %; 20-40%; 40-60 %; 60-80% i 80-100 %.

II nivo: 13- 26 bodova ( 20-40 % ) opisna ocjena :djelimično vlada

III nivo: 26-39 bodova (40-60 %) opisna ocjena: vlada

IV nivo: 39- 52 bodova ( 60-80 % ) opsina ocjena: uspješno vlada

V nivo: 52 – 66 bodova ( 80-100 %) opisna ocjena: izuzetno uspješno.

Postoje i drugi načini bodovanja,recimo da se pregledaju radovi;utvrdi najveći maksimalni broj bodova koje su učenici usvojili ,zatim minimalni ;onda oduzmemo max-min. dobijamo prosjek i sa tim brojem izrađujemo slaker za svoje odjeljenje.  Ovo su samo prijedlozi na način kako možete preciznije ocijeniti učeničke radove,dok se čekaju novi standardi koji su u izradi.

O svemu ovome odluku donosi sam razrednik i on je jedini neprikosnoven u tome. Jedini poznaje svoju strukturu učenika i svoga odjeljenja,te mogućnosti,znanja i sposobnosti koliko dugo i duboko mogu njegovi učenici da maksimalno postignu ono što je usvojeno.

Zdravi,živi i veseli bili!

Ocjenjivanje kulture izražavanja u prvoj trijadi


bye.jpg
KI

Ocjenjivanje kulture izražavanja je mukotrpan posao svakog učitelja i učiteljice. Uvijek kada dobijemo po redu da radimo kulturu izražavanja pitamo se sami,koliko je zaista moguće postići takvog rada sa učenicima. Iako neki misle da je to lahak posao i da nije nešto što bi predstavljalo problem svakom učitelju i učiteljici,oni koji pomno razmišljaju i pokušavaju da naprave dublju analizu takvog zahtjevnoga učeničkoga rada i učitelja ili učiteljice u učionici ,doći će do zaključka da to ipak nije baš tako. Kultura izražavanja je dosta specifičan i težak način izražavanja učenika jer kako NPP donosi za jednu kulturu izražavanja daje se ukupno 3-4 časa,za koje mnogi stručnjaci se slažu da je to zaista veoma malo časova da bi se postigao određeni i očekivani cilj svakoga učitelja sa svakim učenikom pojedinačno. Naravno,da je malo, od toga broja 1 čas je planiran za upoznavanje učenika sa novom građom, obradu toga, i vježbu i sve je to planirano za jedan čas da se uradi i postigne. Možda je to nekome i izvodljivo,ali realno gledajući to je veliki apsurd. Za upoznavanje učenika sa novom građom (koja je dotle nepoznatica učeniku) je dovoljan 1 čas. Zatim po meni 1-2 časa su potrebna za uvježbavanje takve nastavne jedinice, pa tek možda 4 čas treba da se organizuje pismena vježba izražavanja,stim da kada bih se ja lično pitao onda ovu prvu pismenu vježbu ne bih trebalo nikako ocjenjivati niti je računati kao važnu ocjenu koju učenik može da pokaže. Zašto? Odgovor je veoma jednostavan i veoma razuman. Nemoguće je učenike navoditi da u 2. razredu izvode pričanje događaja prema nizu slika u pismenoj formi iz mnogo razloga koji će se pokazati sigurno kao negativni i nedoljni sa trećinom učenika jednoga razreda. Da bi učenik uradio jednu kvalitetnu pismenu vježbu izražavanja on,bi trebao biti obučen za pisanje rečenica u kojim će biti reda, a koje mora samostalno da napiše bez poticaja drugih oko njega prije svega učitelja i učiteljice. Iz toga će proizići mnoštvo i sijaset grešaka kako stilskih,pravopisnih i gramatičkih. Nemoguć je rad u ovome uzrastu a da ne bude ovakvih grešaka. Koje su to najčešće greške koje ćemo sigurno na vježbi dobiti od naše djece ? Da vidimo prvo šta se od učenika očekuje da kroz svoju pismenu vježbu zadovolji i odradi:
– pisanje potpunih rečenica koje imaju logički smisao
– pisanje jasnih, precizno rečenih i tačnih rečenica
– korištenje i upotrebu velikog slova na početku pisanja rečenice, zareza,i tačke na kraju rečenice
– da pismena vježba ima svoj logički smisao:odnosno da sadrži osnovna 3 bitna elementa; uvod, glavni i završni dio
– i na kraju svaki učitelj i učiteljica će sagledati  rukopis učenika

To je ono što mi kao učitelji očekujemo da će učenik pokazati i postići u svome radu. Međutim šta je sa onim što će učenik da iskoristi i ni sam još nije upoznao se sa takvim čime,ali će ga sticajem okolnosti uraditi i najvjerovatnije pogrešno,a što je ubitačno i mač sa dvije oštrice kako za učitelja ,tako i za djecu.
Šta je to u stvari? To su one greške koje nisu planirane ,ali se pojavljuju u dječijim radovima. Osvrnuću se i ovdje navesti samo neke od njih:
-pisanje riječi između “i i o” kojih ne treba da stoji slovo j npr; bijo,radijo, potrošijo,učinijo. Naravno ako pogledamo NPP,koji nije planirao uopće nastavnu jedinicu u 2. razredu gdje učitelj ili učiteljica treba da upozna učenika sa upotrebom i pisanjem glasa (slova) j, onda ja mnoge pitam O čemu mi onda govorimo ? Zar je moguće da učenik to učini ispravno, a učitelj ga nije uopće ni upoznao sa time; međutim to nije sve idemo dalje sa greškama;
– pisanje kratko je i dugo ije u nekim riječima : cvijet-cvjetovi; svijet-svjetovi,brijeg-bregovi. To je u NPP-u planirano,ali možda tamo nekada u proljeće,ali kako uraditi onda kulturu izražavanja sa učenikom uzrasta od 6-7 godina koji će napraviti greške u pisanju, a to može utjecati na njegovu ocjenu.
– pisanje riječi na kraju retka ??? Apsurd je raditi bilo kakvu kulturu i vježbu pisanoga izražavanja sa učenicima,u IX ili X ili XI mjesecu,a isplanirana nastavna jedinica se obrađuje i predložena je na kraju možda same školske godine. Ovdje učitelji su direktni krivci! Zašto? Zato što moraju da dobro vode računa o svome planiranju nastavnoga gradiva i sve te pravopsine jedinice trebalo bi obraditi u prva dva mjeseca na početku godine sa učenicima-što je zaista nemoguće. Da,ali ko nam daje za pravo nama učiteljima da dajemo djetetu lošu ocjenu na osnovu greške koju napravi kada je ovakva greška u pitanju ? Jesmo li se ikada zapitali koliko grijeha nosimo u srcu svome sa time,a da nismo toga ni svjesni.Nismo ni pomislili,kamoli da razmišljamo o takovme nečemu.
-dvotačka i zarez u nabrajanju… Šta sa time ? Nastavna jedinica u 2.razredu planirana tek kao 101.čas, a 15 čas učenici rade prvu pismenu vježbu izražavanja. Učenici će sticajem okolnosti biti primorani da u svome pričanju koriste pisanje zareza, nabrajaju,i napraviće takođe greške koje mi samo pogledamo i non-šrlantno samo precrtamo i prekrižimo,a nismo ni svjesni koliko u stvari griješimo zbog toga…
Ako sagledamo samo neke od ovih primjera onda do prvog polugodišta učitelj i učiteljica posatju veliki grešnici ,malo svojom krivicom,a većinski krivicom nesavjesnog i nenormalnog sistema koji je sastavljen od sve samih stručnjaka kada se izrađuje NPP rada u školi po razredima.

KAKO OCJENJIVATI UČENIČKU KULTURU IZRAŽAVANJA ?
Poseban i veoma nezahvalan posao je svakako pregled i ocjenjivanje učeničke kulture izražavanja. Velika razlika postoji od učenika do učenika ,zatim imamo dosta djece koja usmeno se jako dobro izražavaju,međutim kada im damo svesku oni dobijaju neki određeni strah gdje prave ogromne greške od nepotpunih riječi gdje se izostavljaju najčešće vokali (a,e,i,o,u)a, ponekad i suglasnici. Nauka je takve greške prepoznala i rekla da su to nedostaci dječije pažnje ili problem koji većina učitelja i učiteljica nije nikad ni čula ;tzv nepoznate pojmove kao što su disleksija i disgrafija.

1 001
5-stedim

disleksija

Ne treba odmah samo križati svaki učenički rad!

Većina nas učitelja i učiteljica u razredu od učenika očekuje ono očekivano,ali to očekivano je u prosjeku 30-50 % djece koje postiže u jednom pismenom radu. Šta je sa onima koji imaju problema? Takve radove najčešće samo prekrižimo i dajemo mini -neke upute za učenike koji su totalno nejasni učeniku i tada već počinju da nastaju problemi.

Kada učenik napiše nejasnu rečenicu mi odgovaramo najčešće sa delikatnim odgovorom; Npr. Rečenice nemju smisla! U prilogu sasvim slučajno jedan primjer samo primjer toga.
5-stedim

Ovdje vidimo kako nastavnik piše učeniku da njegove rečenice nemaju smisla. Sama ova rečenica je jasna samo nama učiteljima i učiteljicama,ali da li je ta rečenica jasna učeniku ili njegovom roditelju ? Možda će nekim roditeljima biti jasna,ali sigurno da nekim i većini neće. Pogotovo učitelji treba da vode računa u sredini u kojoj rade, o zvanju i zanimanju roditelja učenika ili njihovoj školskoj spremi. Završavanjem ovakve rečenice može se dobiti kontraefekat i kod roditelja i kod učenika. Ovakva rečenica može ubiti učenika ponekad u pojam da još zamrzi i ne pokuša više da se potrudi da napreduje u narednom periodu. Zato je veoma bitno,ako učitelj treba da obrazlaže svoje zapažanje i treba biti naročito oprezan kada su u pitanju učenici uzrasta 6-8 godina,jer ovakve rečenice mogu pogoršati učenički odnos prema učenju.
Svaki učitelj bi trebao da za ocjenjivanje kulture izražavanja sačini listu u kojoj će usakladiti nekoliko važnih kategorija da bih na kraju dobio približnu,ali nikako neće dobiti tačnu,to treba uvijek imati na umu opisnu ocjenu koja će približno da bude bliska nivou učeničkoga znanja.
Naravno,većina nas će se ovdje iznervirati reći ono ( Ne pada mi na pamet, Nisam lud još i to da uradim itd,slične rečenice,zbog kojih se možemo kasnije duboko kajati,ako na vrijeme ne budemo adekvatno reagovali.

Svaki učitelj treba prilikom pregleda učeničkog rada  da ocjenjuje i zapazi dvije glavne strane učeničkog rada:
– dobre strane učeničkoga rada
– strane koje treba u narednom doglednom periodu pokušati korigovati i ispravljati
– opisna detaljna ocjena razumljiva učeniku i njegovom roditelju
Npr. primjer opisnog ocjenjivanja jednog učeničkog rada;

Učenik je djelimično sposoban da samostalno piše priču (događaj) po nizu slika.
Znanja i sposbnosti učenika su na središnjem (djelimičnom) nivou i srazmjerno su približni i prema opisu odgovaraju nivou III ;odnosno opisnoj ocjeni VLADA programskim sadržajima.
Učenik kroz pričanje piše rečenice koje su djelimično potpune. Rečenice pojedine imaju svoj smisao,a neke još uvijek nemaju. Pravopis učenika je dosta otežan i oskudan. Na osnovu cjelokupnoga rada donosim zaključak:
Dobre strane učenika:
– učenik razumije upotrebu velikog slova i rečenice počinje da piše koristeći veliko slovo
– rečenicu najčešće ugalvnom završava sa znakom tačka koji odgovara strukturi rečenice
– učeničko pričanje ima osnovne elemente pričanja; uvod,glavni i završni dio.

Strane učenika koje treba u narednom periodu popravljati i pokušati korigovati:
– učenik još uvijek ne poznaje sva velika i mala štampana slova
– pisanje učenika i rukopis treba u narednome periodu poboljšavati poravljati

Na kraju učiteljevog izlaganja potrebno je napisati opisnu ocjenu učenika uz obavezno pisanje datuma,da bi kasnije u slučaju napretka i poboljšanja učitelj imao uvid u vrijeme za koje se učenik popravio.

Dana 12. 10. 2014 Opisna ocjena: Vlada
Nivo : III

Učitelj: potpis

Naravno, smatram da bi svaku kulturu izražavanja trebalo bodovati na osnovu sačinjene liste,pa tek onda izvoditi opisne ocjene i zaključke koje su gore dati,jer tako ćemo najrealnije i ocjeniti svakoga učenika.

Zdravi,živi i veseli bili !

Ovo je samo djelić,koji je preuzet iz priručnika koji sam napisao za učitelje i učiteljice razredne nastave. U priručniku date su gotovo sačinjene liste za bodovanje i ocjenjivanje učenika za jednoga učitelja ili učiteljicu.

Priručnik Ocjenjivanje kulture izražavanja možete poručiti i kupiti putem e-maila: fahir_terzic@bih.net.ba

Najčešće greške koje svi pravimo,a savjetnici ih pronađu


Većina nas kada počinje školska godina,pravimo uvijek male greške,ne tako opasne,ali ipak savjetnici kada dođu da izvrše užestručni nadzor,uvijek nam zamjere na tome i upozoravaju nas da to korigujemo. O čemu se zapravo radi?

Na početku školske godine, dobijamo razred koji vodimo,a onda tražimo uglavnom pogrešno,a to je kopija isplaniranog nastavnog gradiva, koji je korišten u prošloj školskoj godini od kolega,ili dobijamo od izdavačke kuće model prijedloga isplaniranog nastavnog gradiva koji je napravljen prvenstveno prema udžebnicima i naslovima nastavnih jedinica i aktivnosti u okviru jedne teme.

Malo je onih koji će potražiti Nastavni plan i program rada za razred određeni (kantonalni,ili okvirni) i upoznati se sa nastavnim planom i programom rada te, u okviru određenih tema sagledati opise koji su dati i naznačeni kao obaveza svakome učitelju i učiteljici da se drži plana i programa rada. Tako svaki nastavnik treba da izvrši planiranje nastavnog gradiva i uskladi ga sa potrebama svoje okoline u kojoj se nalazi škola, sa učilima i sredstvima i stvarnim mogućnostima koje učitelj može da ostvari u toku školske godine.

Apsurda je puno,kako u planu ,tako i u ostvarivanju nastavnog plana i programa rada. Navešću samo po neki primjer iz pojedinih predmeta:

Moja okolina

Planira se posjeta : u drugom razredu Raskrsnici sa semaforima,a vi ste sretne naravi da radite u područnoj školi koja je daleko 10 KM od prve takve raskrsnice sa semaforima,pa tako da od posjete nema ništa i svu tu posjetu vi ćete morati da improvizujete u vašoj područnoj školi. I naravno,samo tamo gdje postoje uslovi za takvu improvizaciju; ako učitelj može i hoće da se potrudi o svome trošku da prikupi sa svojom dječicom i golim roditeljima nekakav materijal od kojeg će djeci dočarati izgled semafora i svega onoga što će zamijeniti istinsku raskrsnicu i semafore.

U nastavi tjelesnoga odgoja je prepuno takvih apsurda; traži se po NPP-u puno nečega sa čime škole nisu opremeljene i nema nastavnih pomagala i sredstava za izvođenje te nastave. Prvo područne škole nemaju fiskulturne sale,nego, neke seoske poligone na koje dolaze obično stariji momci koji se ubijaju od dosade, i onda kada učiteljica treba sa djecom i učenicima da izvede svoj čas na tom poligonu,nastaju problemi. Naravno bez obzira koliko Vi pokušavali biti fini i tražite da održite jedan takav čas sa učenicima,niko od njih i ne obraća pažnju i ne pada mu na pamet da se pomakne sa poligona na kojem uveliko traje fudbalski turnir. Šta u takvim slučajevima uraditi? Imate po planu da sa učenicima obavite trčanje, skakanje, preskakanje, hodanje, ili bilo kakavu drugu disciplinu ,a ne možete to da izvedete. Ostaju vam 3 izbora: Jedan izbor je da nastavu osmislite ili približno nešto pokušate uraditi sve to u učionici,tako što ćete prethodno sa jadnom djecom skloniti klupe i stolice, drugi način je da potražite pomoć od POLICIJE,koja kada ih nazovete,jednostavno samo kažu :ŽAO NAM JE MI NISMO ZA TO NADLEŽNI! i treći izbor je da potragu vršite za direktorom koji se javlja sa nekog simpozijuma ili seminara ili nekog svoga posla koji daleko kilometrima od vas i ne može Vam naravno ni on pomoći.

Tako učiteljica upisuje SKAKNJE PREKO PREPREKA , a sa djecom se igra ringe ,ringe raja. I ,tako je to u našem društvu,apsurd do apsurda, svuda je isto. Sve je lijepo napisano,ali kada je praksa u pitanju,onda je to jako teško izvodljivo. Planiramo jedno,a ostavrujemo drugo.

Savjetnik kada dođe na užestručni nadzor,uglavnom nema razumijevanja za takvo nešto,galami ,izdire se i ne razumije jednu učiteljicu,učitelja koji ima probleme takve prirode.On traži da vidi rezultate ,skakanja učenika sa rezultatima,pa onda učitelji prije negošto dođu, kopiraju liste praćenja i onda lupaju neke cifre kao da je to bilo izvedeno. Nažalost “surova stvarnost”,ja bi to tako nazvao. I onda se postavlja pitanje, da li je moguće sve to izrealizovati i kako sve to uraditi. I sve to je moguće izvesti donekle u toplim mjesecima, a preko jeseni i zime i s početka proljeća svaki vid aktivnosti je nažalost samo moguć u učionici zbog velike hladnoće i različitih vremenskih prilika.

KAKO PISATI U RAZREDNU KNJIGU?

skolski-dnevnik-dnevnik-foto-kurir-610x457Prije nekoliko godina u školu je došla mlada učiteljica koja je tražila moju pomoć,pa mi jednom prilikom reče; “Izvinite kolega,šta se piše tamo gdje stoje aktivnosti-šta ja u stvari treba da upišem ? Naravno ,razumjet je takvu učiteljicu,tek počinje i ne zna i nema iskustva. Ja joj sada treba da odradim posao za nekog mentora koji joj nije objasnio šta treba da radi i kako treba da radi?

Ali to nije toliko bitno,šalu na stranu, upisujete kolegice iz nastavnog plana i programa nastavnu jedinicu (aktivnost) za taj dan. A onda ona kaže ma ja ću pisati naslove iz knjige,jel tako? Ja gledam,pa joj kažem, naslovi su jedno,a nastavna jedinica drugo. Nažalost danas IK za svaki razred daju gotove razrađene nastavne planove i programe koji nisu primjenjivi u svakoj školi i svakoj okolini i sredini,a razrednici ih ne proučavaju na početku školske godine pa ih samo prekopiraju i drže se toga kao da je sveto slovo,a ne prijedlog. Po meni,svaki učitelj treba da prouči NPP i da razradi sam sebi nakon zajedničkog planiranja prema temama u okviru aktiva, i uskladi plan i program za svoje potrebe i potrebe svojih učenika.

Razred: II

Predmet: Moja okolina

TEMA: PUT OD KUĆE DO ŠKOLE

U NPP-u  su date jasne smjernice i aktivnosti:

1.Pravila ponašanja u prometu

2.Siguran put od kuće do škole

3.Osnovni prometni znaci u blizini škole

4.Razna prevozna sredstva i njihova uporaba

Udžbenici sadrže u okviru teme skroz različite naslove nastavnih jedinica:

1.Elementi saobraćajnica

2.Siguran put od kuće do škole

3.Ponašanje pješaka u saobraćaju

4.Učimo saobraćajne znakove

5.Vidljivost u saobraćaju

6.Vrste saobraćaja i prijevozna sredstva

7.Ponašanje u sobraćajnim sredstvima.

E,sada ako uporedimo ove teme koje su date u NPP-u i ove koje su ispisane i naslovljene u udžbenicima,mi dolazimo do jasnoga zaključka da u okviru teme postoje samo nastavne jedinice koje su tip časa OBRADE NASTAVNOG GRADIVA, a da se gube i jednostavno ih nema tipovi časa :PONAVLJANJE, UTVRĐIVANJE, I SISTEMATIZACIJA GRADIVA. Gdje su greške ? Greške su kod učitelja u planiranju,jer prema planu koji dobaijaju ovdje gotove od IK ,mi imamo samo obradu nastavnog gradiva,bez ponavljanja,dok kod NPP-a svaki učitelj ima ,tačno po dva časa za svaku nastavnu temu koja je data kao smjernica učitelju u radu. Ako pokušamo da izračunamo dobijamo 4 teme po dva časa je ukupno 8 časova,jedan čas ponavljanja nakon obrađene teme i na kraju jedan čas provjere znanja učenika. Ako bismo se držali plana u drugom načinu,onda dobijamo 7 časova obrade časova u koji učitelj čas organizuje u sva tri tipa časa; obrada,ponavljanje i vježbanje i na kraju provjeravanje znanja. Onda to najčešće predstavlja problem svima i onda kažemo ,NE MOŽEMO SVE STIĆI. Samim time ispisujemo u razredne knjige naslove iz knjiga, a ne nastavne jedinice koje su date prema NPP-u. Kada savjetnici dođu u užestručni nadzor,onda nakon pregleda razrednih knjiga,dobijamo kritike, i savjetnici se ljute na sve nas jer ne držimo se NPP-a ,nego udžbenika određenog predmeta. Ako na kraju pogledamo,ipak smo  sami krivci jer pravimo propuste koji nam dolaze glave,ali bude najčešće prekasno….

Na kraju ostaje poruka savjetnika; Nastavnici treba da se drže NPP-a , ne udžbenika u radu,planiranju i ostvarivanju nastavnog gradiva.

Zdravi,živi,veseli bili !

 

 

Zašto je pisana priprema za čas važna ?


Zbog čega je važna pisana priprema u školi ?40

BackToSchool

Danas ćemo o ovom otvorenom pitanju naći različita mišljenja. Mišljenje su podijeljena i među stručnim svajetnicima,i među direktorima, pedagozima ,nastavnicima i učiteljima. Svako do njih traži ono što njemu najviše  odgovara. Dok jedni govore,kako su pripreme bitne da samo napakoste učitelju i nastavniku (jer je to njegov između svega i dio posla za koji je plaćen); drugi govore kako pisana priprema treba da ima osnovno zaglavlje sa svim svojim dijelovima koji su veoma bitni ,ali  to opet samo nekome. I tako dok je jednima važna pisana priprema kojima nije bitno kako ona izgleda,drugi misle kako je potrebno da se pisane pripreme pišu ručno jer se najčešće ako su u elektronskoj formi pisane pripreme se pozajmljuju ,ili gotove skidaju sa interneta i tako od ruke do ruke, do kopir aparata,pa do dosijea. Međutim kada je u pitanju pisanje priprema učitelja,nigdje nije striktno naglašeno da učitelj MORA da napiše pisanu pripremu za nastavu. Učitelj treba da na nastavu dolazi pripremljen. Da li će učitelj koristiti svoju,ili nečiju drugu pisanu pripremu,možda nije toliko važno,ali je važno da li će na osnovu te pripreme postići dobar čas na nastavi. Pisana priprema treba da bude desna ruka svakom učitelju i nastavniku u njegovom radu na nastavi. Pisanih priprema ima dosta. Svako piše pripremu na svoj lični način. Pisane pripreme se razlikuju od učitelja do učitelja,od škole do škole,od kantona do kantona,od države do države itd. U BiH se pisane pripreme pišu na različite načine. U samoj našoj FBiH ima dosta još uvijek među učiteljima i nastavnicima nejasnoća,pa se često i sami pitaju;Kakvu pripremu ove godine traži moj savjetnik? Kakvu pisanu pripremu traži pedagog škole? Kakvu pisanu pripremu traži direktor škole? Nekima uopšte nije bitno kakva je pisana priprema, bitno je da je učitelj i nastavnik ima,dok drugi traže najnovije modele tematskih priprema sa novijom metodologijom rada, po ERR systemu.Sa reformama obrazovanja u školama u FBiH je došla i revidiranje NPP-a ,pa je devetogodišnja škola osmišljena na potpuno drugačiji način nego osmogodišnja škola. Kada je u pitanju planiranje i pripremanje nastavnika i učitelja najveći problem se još uvijek javlja među onima koji traže na uvid pisanu pripremu učitelju za svoj rad u školi. Jedinstvenosti u pogledu pisanja pisanih priprema zaista još uvijek nema. Prva trijada -učitelji pišu pisane pripreme koje se razlikuju od predmetne nastave odnodno druge i treće trijade. Prema devetogodišnjoj školi,u prvoj trijadi učitelji prema NPP-u određuju i vremenski u toku školske godine uklapaju po svome ličnom izboru Tematske cjeline ,koje se dijele na podteme,a one se dalje dijele na usklađene i integrisane aktivnosti u okviru jednog radnoga dana. U tematskoj integrisanoj pripremi pojavljuje se nekoliko novih pojmova kao što su; jutarnji/popodnevni sastanak u razredu, evokacija (uvodni dio), razumijevanje (glavni dio) i refleksija (završni dio).Zatim tu su zadaci i ishodi nastave,umjesto obrazovnih su kognitivni, funkcionalni (psihomotorički) i odgojni (afektivni). Na kraju dana traži se od učitelja da vrši evaluaciju dnevnih aktivnosti . Međutim u zadnje vrijeme učitelji su zaista u nedoumici , kakave pisane pripreme da pišu? Dok pedagozi po školi ne priznaju tematske integrisane pripreme sa ciljevima znati,moći,razumjeti;odnosno kognitivnim,afektivnim i konativnim ciljevima, pisanje jutarnjeg sastanka, sa aktivnostima koje treba da budu usklađeno,još uvijek neki sebi za prvao daju da traže od učitelja stare KLASIČNE nastavne pisane pripreme sa uvodnim,glavnim i završnim dijelom . Takođe za njih ne važi dnevna integrisana pisana priprema sa ishodima i ciljevima uz pomoć Blumove taksonomije,nego traže stari način rada,odnosno sistem za svaki čas posebna priprema. Zaista je puno nejasnoća još uvijek u vezi stim, i dosta je smetnji i pometnji kod mnogih kolega,pošto više nisu uopšte ni sami sigurni  KO  ĆE  IM  I  KAKVU PISANU PRIPREMU ZATRAŽITI. Da li to znači da jedan učitelj razredne nastave treba da ima DUPLE PISANE PRIPREME za jedan dan.; i to tematske pisane integrisane pripreme novije škole za inspektore i savjetnike,a druge klasične stare pisane pripreme za svaki čas posebno,koje će im sutra tražiti pedagog ili direktor škole. I dok jedni traže tematski sedmični plan rada,drugi traže sedmični plan rada sa jasnim radnim danom i nazivom nastavnih  jednica. U današnjem vremenu kada svaki mjesec plata kasni jednom učitelju,dodatno opterećenje jeste i ova vrsta da nazovemo NEJASNOĆA  oko  pripremanja nastavnika za nastavu,onda niko više ne gleda na učenike,šta je za njih dobro,i koliko će biti opušten i spreman za obavljanje svog dijela posla jedan takav učitelj koga odmah ubijete u pojam izjavom,da pisanu pripremu za koju je  izgubio  svaki dan oko 2  dobra debela sahata,vama na kraju neko samo kaže prosto i delikatno, ” TAKVU PISANU PRIPREMU JA TI NEĆU PRIZNATI !  Prosudite sami, zašto danas  jedan učitelj onda  pati od depresije i zbog čega ih je sve više pacijent kod jednog neuropsihijatra, a ko je u stvari natjerao jednog učitelja i učiteljicu da u svojim torbicama osim mobitelja,upaljača,šminke, nosi crvene boje tablete na kojima piše poznati naziv današnjem narodu LEXAURIN,APAURIN I XANAX.  Nije pisana priprema više izgleda uopšte kao kvalitet bitna, šta u sebi sadrži i koliko je ona kvalitetna,bitno je samo da nju piše svaki dan učitelj,jer on je za to plaćen,ne može on platu primati džabe, i na kraju neko u sebi danas kaže ;Ma ko šiša,jednog učitelja, pa nek se žedere on sam i nek ždere tablete ! :(. Nevjerovatno koliko je neprofesionalizam i licemjerstvo umiješalo svoje prste u obrazovanje, a mi moramo smoći snage izdržati sve ovo, pripremati se redovno za nastavu i ne dozvoliti ni u jednom trenutku da neko utiče na zdravlje naše. I učitelji i učiteljice su roditelji, imaju i oni svoju djecu,sa kojima treba da provedu jedno određeno slobodno vrijeme. Nije obrazovanje samo pisana priprema. Do toga je dalek put…između toga ima dosta još propusta koje niko neće da analizira, a kamoli da nekoga pozove na nekakvu odgovornost. Najlakše je izigravati VELIKOG GAZDU, pa upravljati sa nekime kako se kome prohtije. Zato ću citirati ajet iz El Kur an i Kerima koji Uzvišeni Allah je rekao” Učitelji će posebno biti pitani na Sudnjem danu,teško onima koji samo jedan dan u svome radu ne ispune radne zahtjeve koga su sami svjesni. S druge strane teško onome ko radnike muči,i igra se mojim sudrugom,pa mu naređuje da radi više od onoga nego što treba. Teško li se i onome ko naredi radniku,učitelju.. da danas radi nešto,a da mu prethodno za to nije obezbijedio adekvatan alat i pribor za rad. Takvi neka se dobro zapitaju,jarabi Bože,ti me zaista oživje na Sudnjem danu, a onda mu milost i traženje oprosta za sva nedjela neće biti od nas priznata. Poslanik saws je kazao u hadisu kojeg bilježi Ibn Madže: „Isplatite radnika prije nego mu se znoj osuši.“ Od Poslanika saws se prenosi i slijedeće: „Rekao je Allah swt: Sa trojicom ću se na sudnjem Danu obračunati. Među njima: sa čovjekom koji unajmi radnika koji mu odradi traženi posao, a neisplati mu platu.“(Buharija)

bigemo_harabe_net-35bigemo_harabe_net-350022spanking10695007.48