Zbirka scenarija Kritičko mišljenje u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja


U toku dvadesetogodišnjeg rada i prakse na dužnosti učitelja ustanovio sam da svi dosadašnji priručnici,iako su dobro i stručno napisani,nisu dovoljni za izvođenje nastave u sadašnjim uvjetima rada u devetogodišnjoj osnovnoj školi. Da bi ottklonio taj nedostatak,pristupio sam sastavljanju predavanja za učitelje i nastavnike razredne nastave. Radi lakšeg izvođenja nastave i savremenijeg pristupa nastavnim sadržajima koji se realiziraju u prva tri razreda devetogodišnjeg obrazovanja,sva predavanja sam sistemski sredio u priručnik koji sam nazvao:
Zbirka scenarija Kritičko mišljenje u prvoj trijadi
U samom priručniku koji je podijeljen u nekoliko dijelova ,pokušao sam na što jednostavniji i lakši način, dati upute i objašnjenja za upotrebu savremenih metoda i tehnika učenja u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja. Svrha korištenja i upotrebe savremenih metoda rada i tehnika učenja jeste podsticanje kritičkog promišljanja učenika (ali i učitelja /nastavnika kao nosioca aktivnosti u razredu i organizatora nastave) krozupotrebu nastavnih strategija i tehnika,uvažavajući principe cjelovitog pristupa-osposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje od prvog razreda devetogodišnjeg obrazovanja. Priručnik je namijenjen učiteljima polaznicima u nastavi,kao i svima ostalima koji rade sa učenicima prve trijade devetogodišnjeg obrazovanja u BiH. Priručnik se sastoji od kratkoga prikaza filozofije kritičkog promišljanja i mišljenja ,opisa-pregleda metoda i tehnika rada koje su smještene u ERR sistem ( E-evokacija, R-refleksija, R-razumijevanje sadržaja) i priloga priprema časova i njihove realizacije u prva tri razreda devetogodišnjeg obrazovanja. Konceptualno, priručnik je nastao kompilacijom postojećih materijala nastalih kao rezultat stečenih iskustava rada u praksi sa učenicima prva tri razreda.

Priručnik Kritičko mišljenje u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja

Priručnik
Kritičko mišljenje u prvoj trijadi devetogodišnjeg obrazovanja

Tematski dan: Povratak u prošlost


Sutra je 30.april, dan uoči međunarodnog praznika Prvog maja. Nekada ,dok sam ja bio učenik uoči tog dana učili smo svi u razredu pjesmicu “Živio praznik rada” Živio nam 1.maj. Danas pokušavam da za sutra napravim tematski dan,ali nemam jednostavno materijala za to. Razmišljam ,prevrćem po dva puta korice Čitanke za 2.razred, ali gle čuda u čudu-nijedne pjesmice posvećene tom zaboravljenom, a nekada toliko odjekivanom prazniku Prazniku rada 1.maja.  Gledam raspored časova i sam u sebi mislim,kako da se sutra organizujem. Palim mozilu,konektujem se na Google,da vidim pamti li on one divne pjesmice koje smo nekada svi mi đaci rado pjevali sa svojim učiteljem “Srce gromko nek nam zbori,Da nam živi,živi rad….

Razmišljam i podsjećam se pjesmice,koja je zabačena,ali nije zaboravljena, a moji učenici moraju da znaju za tu pjesmicu koja se nekada rado pjevala. Tekst pjesmice i Povratak u prošlost na tematski dan

Drugarska se pjesma ori,
pjesma koja slavi rad.
Srce gromko nek nam zbori,
da nam živi, živi rad.

Podignimo uvis čela,
mi junaci rada svog.
Naša bit će zemlja cijela,
da nam živi, živi rad.

U divljaka luk i strela,
željeznica, selo, grad.
To su naših ruku djela,
da nam živi, živi rad.

Sretan 1. maj – međunarodni praznik rada!!!

Vratimo se sutra na trenutak u Prošlost,prošlost koje se svi rado sjećamo. Nekada se slavilo i imalo razloga slaviti. Danas …znate i sami. Nije više,kao nekada. Ostale su makar pjesme ,koje su u prošlosti živjele u nama.

SRETAN VAM PRAZNIK RADA DRAGE KOLEGE I KOLEGICE ŠIROM NEKADAŠNJE ZEMLJE YUGOSLAVIE.

https://www.youtube.com/watch?v=p_Il4zQTvlA

cooltext1788747175

Tematska cjelina :Biljke (ponavljanje gradiva)


bye.jpg

Skica časa:

Predmet: Moja okolina

Tematska cjelina: Biljke-živa bića

Tip časa: ponavljanje (sistematsizacija) tematske cjeline

Metode: moždana oluja, grozdovi,tebele,galerija (umne mape)

Nakon provedene tematske cjeline -Biljke, uslijedio je čas ponavljanja gradiva o širokoj tematskoj cjelini “Biljke-živa bića”. Na nastavi je dominirao rad u grupama, a refleksija je bila rad u parovima,gdje su učenici tehnikom -galerija izrađivali umne mape prema individualnim (partenerskim) ključnim pojmovima koji se vežu za tematsku cjelinu. Tokom današnje nastave korištene su 3 najvažnije tehnike i strategije: u fazi evokacije upotrijebljene su tehnika “moždana oluja” i “grozdovi” na temu ključnih pojmova: priroda, biljke, vijesnici proljeća itd. U fazi glavnog dijela časa, radili su u grupama,po 4 učenika su sačinjvala jednu grupu. Grupa je pod rukovodstvom vođe radila zajednički zadatke na radnim listovima koje sam im kod kuće pripremio za rad. Nakon rada u grupama učenici su kao i obično izvještavali pred školskom tablom, a onda u završnom dijelu časa u fazi refleksije na cijeli tok nastave koristeći tehniku galerija na hamer papirima učenici su izrađivali u parovima po dvoje mapu uma koja se vezivala za dosadašnje aktivnosti u okviru tematske cjeline .

Razumijevanje značenja

ŽB1 001

ŽB2 001

Refleksija
20150402_110402
20150402_090314

cooltext1788747175

cropped-sa.jpg

Maslačak i šipurak ” razumijevanje pročitanog”


Nastavna tema: Biljke-živa bića

Predmet: BHS Jezik i knjižvenost

Tekst: Maslačak i šipurak

Razumijevanje književnog teksta prema RWCT tehnikama i metodama učenja

Nastavne metode: grozdovi, mapa priče, Veenov dijagram, tabela razumijevanja

Oblici rada: frontalni,rad po grupama

Cilj časa: provjeriti u kojoj mjeri su učenici razumjeli pročitani tekst

Ishodi časa:  Učenici Imenuju (prepoznaje) likove u priči ,uz pomoć opisuje likove u priči i objašnjavaju njihove postupke,opisuje likove u priči (npr. njihove osjećaje, osobine . . .) i utvrđuju kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje, postavljaju originalne teze o likovima i potkrepljuju ih dobro osmišljenim argumentima
Korelacija: Nastava moje okoline “Na livadi”

Sadržaj ( skica časa)

Uvodni dio časa: Prisjećanje (evokacija) faza nastave u kojoj se od učenika traži da razmisle o tome što već znaju o nekoj temi, da postavljaju o njoj pitanja, kao i da odrede svrhu učenja.

Tehnika grozd: ” Na sredini table pišem ključnu riječ” Maslačak i šipurak” učenici oko ovog pojma pišu sve što se sjećaju o tekstu sa prethodnog časa. Oko ključne teme zapisujem sve date fraze i riječi. Nakon pisanja sa učenicima (dominira frontalni rad) identifikujem srodne oblasti ( ono što možemo da pripišem maslačku, i ono što možemo da pripišemo šipurku. Formiranje grozdova sam uzeo kao tehniku kao način sumiranja prethodnog časa o književnome tekstu.

Najava nastavne jedinice: Danas ćemo proširiti svoja znanja o tekstu”Maslačak i šipurak”

Jedan učenik se javlja i naglas samostalno prepričava tekst,svojim riječima.

Glavni dio časa: Razumijevanje značenja;  faza nastave u kojoj učenici istražuju i preispituju spoznaje,o književnom tekstu  a rezultat te aktivnosti jeste zaključivanje ili shvatanje značenja.

Rad u grupama: Učenici su već raspoređeni i sjede u grupama po četvero,svaka grupa dobija različite zadatke za zajednički rad pod rukovodstvom vođe grupe.

U ovom dijelu časa dominira zajednički rad i učenje učenika unutar grupa. Učenici rade na sljedećim tehnikama ; Veenov dijagram, mapa priče, tabela razumijevanja

MiŠ 1 001  MiŠ2 001

Završni dio časa: Refleksija  Faza nastave u kojoj učenici ponavljaju ideje s kojima su se susreli i značenja koja su shvatili tako da propituju, interpretiraju, primjenjuju, raspravljaju, provjeravaju i proširuju ta značenja na nova područja  djelovanja.

Vođe grupa izlaze i lijepe svoje radove na tablu,a onda izvještavaju o svome radu.

Domaća zadaća: Učenici za domaću zadaću imaju zadatak da napišu sastav na temu” Prijateljstvo”.

Tehnologija/medij koji treba koristiti na ovom času: Fotografije ili ilustracije maslačka i šipurka, radni listovi sa zadacima, tekst “Maslačak i šipurak”, mape uma, enciklopedija biljaka

Komentar o času: Koristeći navedene tehnike učenici su bili više zainteresovani i motivisani za rad, razmijenu mišljenja, nego pri klasičnom pristupu sličnim tekstovima.Mislim da je učenicima ovakav pristup književnom dijelu bio interesantan, što su i pokazali dinamikom rada i zainteresovanošću tokom rada na svim aktivnostima koje su prošli tokom dva školska časa. Učenici još uvijek dok pišu prave dosta i pravopisnih i gramatičkih grešaka.

MiŠ 1 001MiŠ 3 001MiŠ2 001

cooltext1788747175

Untitled

Novi školski priručnik za učitelje polaznike u nastavi “Kognitivne mape”


Uskoro završavam novi priručnik koji je namijenjen prvenstveno polaznicima (mladim kolegama učiteljima) u osnovnoj školi. Priručnik je uputa svima u korištenje savremene tehnike učenja u prvoj trijadi pod nazivom” Kognitivne mape”. Priručnik se sastoji iz dva dijela. Prvi dio obuhvata edukaciju polaznika o savremenoj tehnici u radu sa učenicima prve trijade, a drugi dio su slikoviti primjeri učeničkih kognitivnih mapa nastali u razrednoj nastavi.

Untitled

Kako formulisati opisnu ocjenu za učenika ?


Kako pismeno ocijeniti učenike prve trijade ?

62

Vjerovatno da imate još uvijek nedoumica oko toga,kako ocijeniti učenike pismenim putem. Na samom početku kada je počelo devetogodišnje, postojala je skripta sa nekim jasnim uopštenim uputama i smjernicama koji su upućivali učitelje i učiteljice na pismeno iskazivanje ocjena koristeći jasne uopštene deskriptore za ocjenjivanje. Nakon toga je nastalo rekao bih živo rasulo bar što se tiče pismenog ocjenjivanja po cijeloj FbiH i po njenim kantonima. U nekim kantonima je ukinuto pismeno ocjenjivanje učenika u 2. i 3. razredu prve trijade,dok je i danas dan u Tuzlanskom kantonu zadržano pismeno ocjenjivanje učenika u sva tri razreda devtogodišnjeg školovanja,stim da se na kraju 3. Razreda pretvaraju opisne ocjene u brojčane, a na kraju svaka opet ocjena brojčana se potkrijepi pismenim objašnjenjem.
Danas učitelji ocjenjuju od škole do škole. Neki još uvijek koriste deskriptore, a neki za svakog učenika daju svoje pismeno objašnjenje u tri djela: šta je usvojio, šta učenik nije usvojio, i preporuke za unaprijeđivanje učeničkog rada. Ima i onih koji su završnu opisnu ocjenu počeli da koriste kao sastavnu ocjenu za učenički rad,pa ako onda tako pogledamo ,nismo nikako dijete pismeno ocijenili nego brojčano,samo što je izraženo pismenom ocjenom bez brojčane ( dobar- vlada).
Učitelji danas ipak navode razloge, da sve u jednoj rečenici nije moguće ocijeniti pismeno učenika. Da se podsjetimo,kako je to nekada izgledalo sa brojčanim ocjenama:
Ugljari ( recitacija pjesmice) – odličan (5)
Građa biljaka ( 5)
Danas je to skroz drugačije. No treba da se zapitamo, ako dijete pismeno ocjenjujemo, moramo izmjeriti važnost te pismene ocjene. Šta ona govori ? Zato je za svakog učitelja potrebno da prati napredak učenika. Primjer opsinih ocjena po razrednim knjigama je dosta šarenolik i nije istih karakteristika:
Mart Učenik je usvojio sva štampana slova
Mart U potpunosti je usvojio učenik sva štampana slova
23.3. Štampana slova: izuzetno uspješno
Mart Učenik je izuzetno uspješno savladao sva štampana slova
Maj Pismeni ispit-tema: Biljke i životinje: vlada (III)

Kao što gore vidimo ,opisna ocjena je u potpunosti različito iskazana, a u prva tri slučaja ima isti ishod učenja,koja kaže da je učenik savladao i usvojio štampana slova.

Ovdje se postavlja pitanje ,koje je jako bitno ; a glasi :
„ Da li jednog učenika ocjenjujemo u toku jedne tematske cjeline,za tu kompletnu tematsku cjelinu, ili ocjenjujemo i upisujemo ono u čemu učenik se ističe, ili na osnovu ishoda učenja kažemo da je učenik usvojio tematsku cjelinu u potpunosti, djelimično ili nije usvojio ?
Smatram da je ovo pitanje još uvijek ostalo nejasno i nedorečeno.
Znači kako bi to opisno ocjenjivanje glasilo,iz predmeta recimo Moje okoline?
Primjeri različitog načina ocjenjivanja:
Maj Tematska cjelina: Biljke ( uspješno vlada)
Maj Učenik je uglavnom savladao sadržaje iz teme biljke
Maj Učenik razumije i shvata da biljke su sastavni dio čovjeka, može da samostalno
razvrstava biljke prema njihovim vrstama
Maj Učenik zna vrste biljaka, ali ne može samostalno da ih razvrstava
Maj Pismeni ispit iz biljaka – IV nivo

1.RAZRED

Ako pogledamo gore primjere opisnog ocjenjivanja onda vidimo da svaki od učitelja i učiteljica je dao istu ocjenu opisnu koja je približno srazmjerna brojčanoj ocjeni (vrlo dobar 4),ali na svoj način i tumačenje.

Postavlja se pitanje; Da li ovakva ocjena daje sliku o djetetu,šta je to dijete usvojilo, a šta nije,u koikoj mjeri je usvojeno gradivo, ako jeste,šta jeste, a šta nije, koje su preporuke ,za poboljšanje učeničkog rada i da li roditelji razumiju (ako ih zaninima) šta u stvari znači ovakva opisna ocjena.

0695007.48

Bendžamin Blum je istakao listu aktivnih glagola ,pomoću kojih bi mogli da približno opišemo znanje učenika, njegove vještine (šta može), i šta je iz svega toga razumio učenik.
RAZINE CILJEVI (ISHODI) UČENJA
Značenje razine
I. DOSJETITI SE (Znanje)
Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.
II. SHVATITI (Razumijevanje)
Uočiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naučeni sadržaj. Opisati tijek događaja ili procesa. Izvesti logičan zaključak iz dostupnih informacija.
Zaključiti o uzroku i predvidjeti posljedice.
III. PRIMIJENITI (Primjena)
Rješavati probleme primjenom naučenog u kontekstu učenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov način. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja.
IV. ANALIZIRATI (Analiza)
Razlikovati važne od nevažnih dijelova prezentiranog materijala. Raščlanjivati informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi međusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije.Uočiti obrazac. Prepoznati skriveno značenje. Razlikovati činjenice i zaključke.
V. PROSUĐIVATI (Evaluacija)
Usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti.
VI. STVARATI (Sinteza)
Kreativno ili divergentno koristiti postojeće znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje i rješenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz različitih područja. Uočavati nove obrasce.

Kada koristimo ispite pismenim putem niza zadataka učitelji najčešće od učenika traže osnovno dosjećanje gradiva, prisjećanje, reprodutivno znanje kroz tipove jednostavnih zadataka: Nabroji, Reci šta?, Kada?, Ko?, Opiši, Zaokruži, Dopuni,…

RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA

Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
I. DOSJETITI SE
(Znanje) prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti, nabrojati, reći tko, kada, gdje, zašto, koliko, definirati, citirati, ponoviti, opisati
II. SHVATITI
(Razumijevanje) izraziti, ispričati/napisati svojim riječima, izvijestiti, opisati, sažeti, proširiti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti formulom, rastumačiti, objasniti, raspraviti, obrazložiti, dokazati, dati primjer, procijeniti, izračunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti, istaknuti, (aktivno) sudjelovati
III. PRIMIJENITI
(Primjena) demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti (pokus), izvršiti, upotrijebiti, primijeniti, koristiti , prikazati (grafički), izvesti (formulu), prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti, dovršiti, otkriti, riješiti (problem), predložiti (rješenje), isplanirati, izabrati, napraviti, izračunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti
IV. ANALIZIRATI
(Analiza) rastaviti, raščlaniti, razdijeliti, pronaći, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizrečene pretpostavke, opravdati, protumačiti, objasniti, usporediti, razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopćiti, izvijestiti, raspraviti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati, grafički prikazati, napraviti pokus, ispitati, istražiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proračunati, odrediti važnost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti ”što ako?”, zaključiti
V. PROSUĐIVATI
(Evaluacija) provjeriti, prosuditi (primjerenost zaključka), procijeniti, ocijeniti, izmjeriti, odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti, razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati mišljenje, istražiti, odlučiti, izabrati mogućnost, odabrati, preporučiti, otkloniti, poredati (s obzirom na važnost), rangirati, stupnjevati, pretpostaviti, predvidjeti, zaključiti, reći zašto, izvesti
VI. STVARATI (Sinteza) zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, predložiti, objediniti, kombinirati, skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti, povezati, složiti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati, preurediti, promijeniti, presložiti, preraditi, poboljšati, kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predočiti, postaviti (teoriju), poopćiti
U fazi pripreme za nastavu učitelji uz pomoć Bloomove taksonomije mogu jasno i jednoznačno definirati specifične ciljeve poučavanja (ono što želimo ili očekujemo da učenici nauče), što im kasnije olakšava vrednovanje postignuća učenika (ishoda učenja/poučavanja) i samog nastavnog procesa. Pri tome je važno da ciljevi budu operacionalizirani: definirani u terminima opažljivog ponašanja (treba točno definirati što će učenik učiniti ili reći, a na temelju čega ćemo zaključiti da je postigao znanje određene vrste i razine).

SUBJEKTIVNO
(općenito, apstraktno) OBJEKTIVNO
(specifrično, konkretno, operacionalizirano)
Znati vlastite i zajedničke imenice. Među napisanim riječima prepoznati vlastite i zajedničke imenice.
Naučiti najvažnije dijelove romana. Objasniti uloge dvaju najvažnijih likova i napisati jednu stranicu o tome.

DOSJETITI SE
– Definirati jednostavnu rečenicu.
– Navesti dijelove neproširene rečenice. Navesti dijelove proširene rečenice.
– Imenovati vršitelja radnje.
SHVATITI
– Među napisanim rečenicama prepoznati neproširenu i proširenu.
– U rečenici označiti predikat i subjekt.
– Razvrstati zadane rečenice u proširene i neproširene i obrazložiti izbor
PRIMIJENITI
– Proširiti zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.
– Sažeti zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.
– Od zadanih dijelova sastaviti proširenu i neproširenu rečenicu.
ANALIZIRATI
– Usporediti proširenu i neproširenu rečenicu: navesti sličnosti i razlike.
PROSUĐIVATI
– Usporediti dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.
– Usporediti dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.
STVARATI
– Formulirati pravilo za proširivanje neproširene rečenice u proširenu.
– Formulirati pravilo za sažimanje proširene rečenice u neproširenu.
DOSJETITI SE
– Na crtežu pokazati pravi, oštri i tupi ugao.
– Nabrojati tri vrste uglova.
SHVATITI
– Objasniti razliku između pravog, oštrog, i tupog ugla.
– Navesti primjer pravog, oštrog i tupog ugla iz okoline.
PRIMIJENITI
– Uz pomoć dva trokuta nacrtati pravi, oštri i tupi ugao i označiti njihove dijelove.
ANALIZIRATI
– Na zadanom geometrijskom tijelu pronaći tri zadane vrste uglova.
PROSUĐIVATI
– Uporediti pravi, oštri i tupi ugao: navesti sličnosti i razlike.
STVARATI
– Kreirati geometrijski lik kombiniranjem uglova.

Kada se uz pomoć tablice operacionaliziraju očekivana obrazovna postignuća, pred učenike se stavljaju diferencirani zadaci ovisno o dostignutoj razini znanja, tako da im se postepeno daju sve zahtijevniji zadaci. Na takav način se održava njihova motivacija za rad i postepeno podiže razina misaonog funkcionisanja tj. oni postepeno koriste sve složenije i apstraktnije misaone operacije za rješavanje problema, a time se potiče razvoj njihovog mozga. Naime, učenici su motivisani za rad samo onda kada se pred njih stavljaju optimalno teški zadaci, ni prelagani, ni preteški, a to su oni koji su nešto malo iznad njihovog trenutnog spoznajnog stepena. Prelagani zadaci rezultiraju dosadom, a preteški odustajanjem, jer ih ne mogu riješiti. Ponavljani neuspjeh ima za posljedicu gubitak samopouzdanja i interesa za područje neuspjeha.
U razredu su mogući slijedeći pristupi:
– Svi učenici rješavaju zadatke na razini prisjećanja i shvatanja, a zatim izaberu najmanje jednu ponuđenu aktivnosti iz svakog slijedećeg nivoa
– Svi učenici prođu prva dva nivoa, a zatim izaberu jednu ponuđenu aktivnost iz nekog od viših nivoa
– Učitelj unaprijed odredi koji će učenici raditi na nižoj razini, a koji na višima
– Svako dijete odabere aktivnost iz bilo kojeg nivoa
– Neke aktivnosti su označene kao obavezne, a neke kao izborne
– Učenici rade na nižim razinama, a zatim sami osmišljavaju aktivnosti na višim razinama
– Svi učenici sami osmišljavaju aktivnosti
Da bi se pred učenike stavljali zadaci optimalne težine, nužno je voditi računa o mogućnostima učenja djece određene dobi:
– predznanju
– kapacitetu radne memorije
– različitim stilovima učenja
– razvijenosti različitih inteligencija
– postupnosti i heterogenosti razvoja kognitivnih sposobnosti
– važnosti neposredne povratne informacije o kvaliteti uratka
Zbog znanstveno utvrđene činjenice da razvoj mozga i kapaciteta za učenje ovisi o količini i kvaliteti učenja tokom djetinjstva, važno je učenike poticati da koriste širok spektar kognitivnih sposobnosti. Tradicionalna škola iskorištava spontano razvijene potencijale učenika (ili možda potencijale čiji razvoj stimulira primarna obitelj), a mogla bi poticati njihov razvoj i omogućiti napredovanje i onoj djeci koja nisu dovoljno stimulirana kod kuće.
Zdravi,živi i veseli bili !

cooltext1788747175

ŠTA JE TEMA, A ŠTA NASLOV NASTAVNE JEDINICE IZ UDŽBENIKA ?


skolski-dnevnik-dnevnik-foto-kurir-610x457Danas imamo dosta toga,što je ostalo nedorečeno,ali niko se i ne trudi da to i bude tako. Produkt je svega toga šarenilo po razrednim knjigama. Zašto je to tako?
Naime prije nekoliko godina, u razrednim knjigama u prva četiri razreda, upisivali su se godišnji planovi sa nastavnim jedinicama uz oficijelni broj časova. Danas u razrednoj knjizi piše Godišnji plan prema globalnim temama. Tu nastaje problem ,jer teme su date u nastavnom planu i programu,ali za njih nije dat broj časova,nego je to ostavljeno samim učiteljima da taj posao odrade i prilagode svako sebi u školi.
Danas savjetnici uglavnom prilikom posjete negoduju učitelje jer umjesto tema za planiranje upisuju gotove naslove koje postoje u udžebenicima koje izdaju izdavačke kuće. Evo jedan primjer da tek pogledamo tu razliku.
Nakon planiranja broja časova, koji su danas samo u savremenoj nastavi ,ja bih to nazvao ovako 3 časa u jednom času,i to ovako: uvodni dio: ponavljanje glavni dio: usvajanje novog i vježbanje te,završni dio: provjeravanje znanja. Dakle gube se časovi za metodički oblik; obrada, vježbanje i ponavljanje, provjeravanje.
Samim tim, kod upisivanja dnevnih aktivnosti nema potrebe više za upisivanjem tipa časova ( a nekad se i to upisivalo obavezno)
Nastavni plan i program sa temama u okviru šire jedne teme:
Tema: Biljke i životinje
Predmet: Moja okolina
Uže nastavne teme / nastavne jedinice/ nastavni sadržaji:
Živa bića i njihova staništa
Živa bića su povezana među sobom i sa neživom prirodom
Velika i mala živa bića
Promjene žive i nežive prirode
Nastanak i rast životinja i biljaka, vrste i održavanje
Uočavanje promjena na biljkama i životinjama u različita godišnja doba,
Koristi od biljaka i životinja
Domaće i divlje životinje, kućni ljubimci, mladunčad životinja, (naročito domaćih)

Naslovi nastavnih jedinica u udžbeniku
Život na njivi
Život na livadi
Život u šumi
Život u bari
Povezanost žive i nežive prirode
Velika i mala bića
Promjene žive i nežive prirode
Čovjekov životni put
Ishrana ljudi
Ishrana životinja
Koristi od biljaka
Opasnosti u šumi i na livadi
Voće
Povrće
Koristi od domaćih životinja
Domaće životinje i njihovi mladunci
Divlje životinje i njihovi mladunci
Kućni ljubimci
Uradi u učionici

E sad,ako pogledamo u udžbeniku je sve obuhvaćeno NPP-om ,ali je i na neki način raščlanjeno i pijednostavljeno,dok je u NPP-u sve uopšteno.
Nažalost, u razrednim knjigama stoje često naslovi iz udžbenika,na što kroz razgovor sa savjetnicima, dolazimo do zaključka da je to pogrešno. Prema savjetnicima, i njihovim uputama, ipak u Rzrednoj knjizi treba da stoje nazivi tema i u godišnjem planu,i i u dnevnim aktivnostima, a ne naslovi iz udžbenika.

Na kraju bih rekao ono 100 ljudi, 100 ćudi… nešto se uvijek ima reći.

cooltext1788747175

Učenje pjesmice pomoću mape uma


Nakon već sedam dana vježbi i treninga o crtanju i izradi mapa uma,moji učenici II 4 razreda su od jučer svečano krenuli da samostalno izrađuju i prave mape uma. Naravno nije moguće odmah očekivati da  učenici izrade neku sređenu mapu uma,ta njihova mapa je kao što i sami vidite više nalik  tehnici grozd,koja je slilčna tehnici mape uma. Učenici su učili pjesmicu “Nebeska crtanka”. Zadatak je bio da kod kuće nauče tu pjesmicu recitovati.  Sutradan sam im napravio jedno iznenađenje,gdje sam rekao da će sada pokušati da samostalno uradesvoju prvu mapu uma,nalik onoj koje smo crtali prethodnih dana i rekao sam im da na sredini A4 formata lista ucrtaju jedan jajoliki oblik i da u njega upišu riječ i naslov pjesmice “Nebeska crtanka”, a onda da se sjete koje se riječi sppominju u toj pjesmici i da ih napišu oko tog naslova pjesmice. U nastavku vam donosim tekst pjesmice u cjelosti,a onda jednu dječiju mapicu koja je samostalno urađena bez moje pomoći.

NEBESKA CRTANKA

Gledam oblake, pa mi se čini,
svaki na nešto liči:
jedan je lađa na pučini,
drugi vitez u nekoj priči.

I kako nebo smjenjuje sliku,
bjelasasti se obaci vuku,
odjednom spaziš na vidiku
dva riđa bika kako se tuku.

I malo dalje ,na planini,
medvjed ogromnih šapa korača,
od drugog ti se oblaka čini,
da vidiš dugobradog vrača.

Na drugoj strani,kao sa slike,
koju sunčevi zraci zrače,
oblaci liče na zlatne ptice,
nebo na more i kupače.

NC 001

nc2 001

Danas smo imali medijsku kulturu,pa su učenici radili svoju drugu po redu mapu na temu televizija . Na kraju časa sam tražio da nacrtaju svoju mapu uma na temu “televizor”. evo šta je jedna djevojčica nacrtala.
tv 001

Najbitnije je da učenici razmišljaju da pomoću oluje ideja kreiraju svoje asocijacije. Nikad ne kažite,nikad. Pokušajte šta vas košta. Vježbom dolazite sigurno do učeničkih interesovanja prema izradi mapa uma.

Zdravi,živi i vesli bili.

Mape uma po želji


Zbog  sve većeg interesovanja učitelja prema mapama uma,vršim izradu (crtanje) mapa uma za učitelje i učiteljice u A4 formatu  u  Microsoft Office Wordu 2007 prema Vašim zahtjevima i željama. Mape uma su dostupne u dvije verzije i to: ručno crtane (flomsterima) i računarske verzije (slikovite na računaru pomoću profesionalnih programa i softvera; Photoshop; Mindmaps…itd) Izrađene ručno crtene mape uma skeniram i šaljem direktno na Vašu e-mail adresu. Mape izrađujem za sve predmete i teme koje navedete u razrednoj i predmetnoj nastavi.  Prilikom narudžbe mapa uma , potrebno je čitko dostaviti sljedeće neophodne podatke:

  • naziv mape uma

-nastavni predmet i razred

-šira nastavna tema i uža nastavna tema

Ostale informacije u pogledu plaćanja i cijene obratite se na e-mail: terzicfahir@gmail.com.

10710836_504088079728362_2694920474126872969_n10703766_503638623106641_8158752166332029101_n10678846_503891276414709_6846226095263018828_n10402986_508656945938142_709802752769103680_n

Galeriju određenog dijela  mapa uma možete pogledati u postu na blogu pod naslovom “Mape uma”.

cooltext1788747175

 

Šta kaže pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika


U prvom polugodištu prvog razreda osnovne škole, nastavnik razredne nastave prati postignuća učenika ali
ga ne ocjenjuje, nego ga vaspitnim postupcima i mjerama podstiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovog uspjeha i postignuća. Roditelj ima obavezu pratiti učenikovo pohađanje nastave, njegov rad i napredovanje, te pomagati nastavniku u rješavanju učenikovih poteškoća u vaspitno-obrazovnom procesu.
Roditelj ima pravo biti obavještavan, usmeno i pismeno, o redovitosti pohađanja nastave, radu, zalaganju, uspjehu i vladanju svog djeteta. Postignuća učenika u kontekstu realizacije vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka se iskazuju opisnom ocjenom u prva tri razreda osnovne škole, a numeričkom ocjenom na skali od 1 do 5, na kraju trećeg razreda i od četvrtog do devetog razreda. Brojčane ocjene na kraju trećeg razreda moraju biti pismeno obrazložene.Tokom praćenja razvoja učenika, u rubriku bilježaka u imeniku, upisuju se samo ona zapažanja iz člana 2. stav (1) ovoga pravilnika koja su nastavniku u praćenju učenika uočljiva, a učeniku i roditelju razumljiva, te koja nastavniku mogu pripomoći u konačnom ocjenjivanju uspjeha iz nastavnog predmeta.Postignuće učenika se utvrđuje i ocjenjuje u odjeljenju, grupi, individualnim i grupnim oblicima: razgovorima i ispitivanjem, izradom pisanih, grafičkih, praktičnih,tehničkih i drugih zadataka, rješavanjem zadataka objektivnog tipa, višeminutnim kontrolnim provjerama znanja, nastupima i drugim odgovarajućim oblicima i postupcima.Provjeravanje i ocjenjivanje učenika treba provoditi tako da se:
– poštuje učenikova ličnost,
– podstiče učenikovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja,
– podstiče aktivno učešće učenika u nastavi i vannastavnim aktivnostima,
– učeniku omogućuje da se sam javi za provjeru znanja,
– obezbjede jednake šanse svim učenicima,
– razvijaju radne navike i obezbijedi kontinuiran i ujednačen rad učenika,
– učenik osposobljava za samoučenje, samoprocjenu svog znanja i procjenu znanja drugih učenika.
Uspjeh učenika u svakom predmetu se ocjenjuje po elementima najmanje dva puta u jednom polugodištu.
Ocjenjivanje ne smije vremenski biti raspoređeno samo na kraj ocjenjivačkog razdoblja.
Nastavnik je obavezan obavještavati roditelja na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima
o učenikovoj motivaciji, interesu i razvoju njegovih sposobnosti, te o njegovom radu, zalaganju, uspjehu,
izostancima i vladanja najmanje četiri puta u nastavnoj godini.
Ako roditelj ne dolazi na individualne razgovore i ne prisustvuje roditeljskim sastancima, nastavnik je
dužan blagovremeno pismenim putem obavijestiti roditelja o učenikovim poteškoćama ili neuspjehu.
Na zahtjev roditelja, svaki nastavnik je dužan tokom nastavne godine dati obavijesti o postignućima i
uspjehu učenika u nastavnom predmetu, odnosno vaspitno-obrazovnom području.
Ako nastavnik odbija roditelju dati pravovremene i potrebne obavijesti o postignućima i uspjehu učenika,
roditelj će o tome obavijestiti direktora škole i inspekciju za obrazovanje.
Direktor je obavezan razmotriti svaki pismeni prigovor roditelja na primjenu elemenata i mjerila pri
provjeravanju i ocjenjivanju učenika, te na ponašanje nastavnika na nastavnom času.
Ako većina roditelja na roditeljskom sastanku smatra da određeni nastavnik neobjektivno ocjenjuje,
odnosno da su njegovi postupci i ponašanje u provjeravanju i ocjenjivanju učenika neprimjereni, takvi prigovori uvrstiće se u dnevni red odjeljenjskog, odnosno nastavničkog savjeta.
Ako odjeljenjski, odnosno nastavnički savjet,nakon rasprave, većinom glasova zaključi da su roditeljski
prigovori na rad i ponašanje određenog nastavnikaopravdani, direktor je prema tom nastavniku obavezan
preduzeti mjere i postupke iz svoje ovlasti, u skladu sa zakonskim propisima.
U skladu s odredbama ovog pravilnika pod praćenjem napredovanja učenika u razrednoj nastavi treba
podrazumijevati sistematsko i kontinuirano praćenje nivoa učeničkih postignuća, ne samo na planu znanja i
sposobnosti, nego na svim područjima koja su navedena kao sadržaj vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka.
Praćenje podrazumijeva i bilježenje pojedinosti tokom opservacije koje mogu koristiti roditeljima ili
specijalizovanim stručnjacima u pružanju podrške ili direktne pomoći učeniku.
Opisno ocjenjivanje je verbalno iskazivanje ishoda vaspitno-obrazovnog rada (pomoću riječi deskriptora) iskale procjene tih ishoda radi identifikacije početnog stupnja, narednih koraka, identifikacije eventualnih teškoća i planiranja mjera za prevazilaženje tih teškoća.
Opisno ocjenjivanje se primjenjuje u I, II i III razredu, s tim da se na kraju III razreda izvodi brojčana
ocjena koja mora biti pismeno obrazložena za svaki predmet posebno, kao i za opšti uspjeh.
U opisnom ocjenjivanju, nastavnik razredne nastave ima obavezu da prati napredovanje učenika, u svim
nastavnim predmetima procjenjuje znanje, vještine, sposobnosti, interese, motoričku spremnost i spretnost,
kooperativnost, a na osnovu definisanih operativnih ciljeva i zadataka i definisanih ishoda ukupnih vaspitno-
-obrazovnih aktivnosti.Ocjena iz likovne kulture, muzičke kulture, tjelesnog i zdravstvenog vaspitanja posebno mora djelovati poticajno u smislu prepoznavanja smisla i dara za likovni i muzički izraz, odnosno spretnost i ljepotu pokreta.Nastavnik mora poštovati učenikove mogućnosti i sposobnosti.
Nastavnik razredne nastave ima obavezu da vodi evidenciju o napredovanju učenika, eventualnim zastojima, izuzetnom napredovanju i aktivnostima koje preduzima na planu stvaranja pretpostavki za ispoljavanje individualiteta svakog učenika.Nastavnik razredne nastave je u obavezi da u vođenju pedagoške dokumentacije poštuje načela struke i nauke, obezbijedi razumljivost opisne ocjene koja je istovremeno usmjerenje za dalje korake u učenju i ukupnom napredovanju.
Nastavnik ima obavezu da primjenjuje savremene oblike i metode nastavnog rada, i da ih prilagođava
individualnim mogućnostima učenika.Praćenje napredovanja učenika je stalna aktivnost i podrazumijeva sve situacije u vaspitno-obrazovnoj djelatnosti, bez obzira na metode i oblike rada.

izvor: Pravilnik o praćenju i vođenju dokumentacije u OŠ.

 

Kako do kontinuiranog opisnog praćenja učenika


10646663_503642273106276_5864342216538252064_n10309348_504049386398898_1584935383794424505_n

Opisno ocjenjivanje je mukotrpan i zahtjevan,ali i jako ozbiljan proces,gdje svaki učitelj mora da pristupi studiozno i dobro se pripremi,jer samo pregledom učeničkog rada,ne stiče se dovoljno jasna slika o znanjima i sposobnostima svakog djeteta. U svrhu svega toga učitelj treba da upozna svoje odjeljenje dobro i prilagodi mu i izradi čitav set obrazaca,tabela,ček lista procjene i opisnog praćenja napredovanja učenika u radu i učenju.  Pri tome je potrebno odrediti jasne i precizne ishode učenja,spram znanja i sposobnosti učenika u svome odjeljenju. Nakon togaučitelj treba da roditelje upozna sa svim ishodima učenja,da bi roditelji mogli lakše djelovati i adekvatno pomoći svojoj djeci u učenju i radu. U nastavku slijedi nekoliko primjera obrazaca,tabela,ček lista za opisno praćenje i napredovanje učenika. 123456 8 7 Sedmični izvještaj10 Na kraju svega sužava se krug i polako se stvara kompletna finalna slika koja se upoređuje sa brojčanom ocjenom ser Iz svega ovoga vidimo da je opisno ocjenjivanje dugotrajan i jako složen način praćenja učenika u odjeljenju,iako mnogi učitelji danas izbjegavaju ovakav i sličan način praćenja rada učenika,ipak ovakav način detaljnijeg analiziranja svakoga učenika pojedinačno,može samo dati jasnu i cjelokupnu stvarnu sliku svakoga učenika u vašem odjeljenju. Ovakav način,daće učitelju precizne i jasne rezultateo znanjima i sposobnostima svakoga učenika pojedinačno u razredu. Zdravi,živi i veseli bili ! cooltext1788747175

Kada ćemo imati savršen nastavni plan i program ?


Ovo pitanje se nameće već dugi niz godina. Izgleda da baš nikome nije stalo da djeca nešto nauče. Kada će učitelji početi da se pitaju kako bi oni voljeli da NPP izgleda? Izgleda nikada. Ali zašto? Zato što to izgleda nije nikome stalo. Nikada se nije ulagalo u obrazovanje,pa što bi to neko činio danas. Zar je nekome bitno, u vrhu vlasti da li djeca imaju danas kvalitetan NPP i da li u tome ima nešto što je nepotrebno, a nešto fali što je jako potrebno. Kada ćemo početi da kroz NPP ,djecu svi zaintersujemo za školu,dokle ćemo tjerati djecu da uče i čitaju onošto odgovara nekome,a ne pitamo djecu,šta bi oni voljeli najviše da čitaju u svojoj školi za lektiru, o čemu da uče i kako da uče.

back-to-school-600x360.jpgDanas smo svjedoci neusklađenog i nepovezanog NPP-a u osnovnoj školi. Propusti dolaze odozgo,a ne odozdo. Kada savjetnik dolazi učitelju,učitelj mora da bude taj koji mora da koriguje sve što ne valja i što nije dobro. Unazad nekoliko godina pričamo o tematskom planiranju,integrisanom sadržaju i aktivnostima,da ali nažalost o tome se samo priča,a niko neće da progovori kako je to u praksi prosto nemoguće izvesti. Mjesec je novembar, a od septembra do današnjeg dana učenici svaki mjesec su promijenili po jednog nastavnika engleskog i vjeronauke, a isto toliko puta se i mijenjao raspored časova u razredu. Kako onda izgleda razredna knjiga učitelja? Izgleda ko fasada ,na jednoj kući koja mijenja bolju svake godine,a mi to radimo češće,mjesečno. Jer dok se uskladi rad nastavnika vjeronauke i engelskog jezika,i časovi njihovi u kojima predaju u čak 3 i više škola,onda gdje je tu rad,učenje, gdje je integrisana nastava,tematsko planiranje,pa zar je to moguće ljudi moji,pa ništa više nije moguće. Taman uskladimo jedan plan,onda dođe drugi po konkursu učitelj,kojem ne odgovara to,pa hajmo onda Jovo nanovo,i tako svakog mjeseca, a za nepuna dva mjeseca treba da zaključimo prve ocjene za polugodište. Kako ovo sve funkcioniše,kuda to vodi,kome to odgovara.Zašto nas roditelji svakog dana sve više prozivaju i preziru,pa ko je kriv za ovako nešto. Zar ne može nista biti kod nas na vrijeme,pa da normalno počenemo i radimo kao svi drugi u svijetu. Ne to je nemoguće. NPP je katastrofa. Bolje su organizovani radovi u vrtićima nego osnovne škole. U zadnje vrijeme pokušavamo da kopiramo te zavidne vrtićke radove i učenje,ali to je prosto nemoguće. Zašto? Zato što nije sve po planu i kako treba. Kako da jedan učitelj u školi napravi tematsko integrisano planiranje,kada se na početku školske godine ne zna ko će djeci da predaje Engleski jezik,i onda kada se planiranje izvrši nastaje takva zbrka ,da se ne zna ni ko pije ni ko puši. Dok djeca iz moje okoline uče o temi Škola,iz Engleskog se uči tema Porodica, a iz Vjeronauke  Zavičaj itd. I onda ništa nije ni sa čim. Po nekom zamišljenom planu,ključni tim bi bili u tematskom planiranju nastavnici i Engleskog jezika i Vjeronauke,pa zajedno sa učiteljiima da razrade zajednički plan koji će biti međusbno tematski povezan,i usklađen,pa bi djeca istovremeno učili o Školi, i School iz Engleskog jezika i drugih predmeta. Dalje, zašto se ne poveća broja časova učiteljima,da svaki dan imaju po jedan čas vještina, da svaki dan djeca sa temama uče pjesmice,da iz likovnog crtaju,slikaju,izrađuju ,modeluju nešto,da igraju igre,koje će biti povezane sa temom.

Primjer jednog integrisanog tematskog plana u 2. razredu

Ponedjeljak:

Jutarnji sastanak ( razgovor o pošti)

Moja okolina: Pošta

Bosanski jezik: Pisanje pisma

Muzička kultura: Pliva patka preko Save (brojalica)

Likovna kultura: Pravimo poštansko sanduče od kartonske kutije

Tjelesni odgoj: Poštaru donesi pismo ( igra )

Ovo bi io jedan pravi integrisani školski dan. O tome učitelji mogu samo sanjati. Kod nas je to nemoguće sprovesti izvoditi. Zato što učitelj drži prva dva časa,pa onda ima pauzu jer učenici imaju Engleski ili Vjeronauku, a tamo uče nešto što nema veze sa današnjom temom. Sve težimo nečemu,ali to je nažalost još uvijek ne izvodljivo. Tako će biti i sutra i narednih dana jer uvijek je tu nešto što pokvari plan učitelju. A u sedmici,djeca imaju samo 2 časa muzičke,likove kulture i tjelesnoga odgoja. 1

Mislim da djeci treba da se u NPP-u izrade nastavne teme iz svih predmeta koje će biti usklađene i povezane. Dok se to ne uradi ostaće nam polu intgerisani školski dani.

Hoćemo li ikada imati bolji nastavni plan i program,jer ovaj je do sada se pokazao jako loš.

cooltext1788747175

Sedmični izvještaj učitelja za roditelja o radu i učenju u školi


bye.jpgZa one učitelje koji žele više. Radi lakšeg praćenja i kontinuirane saradnje sa roditeljima,učitelji mogu da na kraju sedmice šalju obrazac izvještaja o učenju i radu učenika u toku radne sadmice. Ovako bi roditelji ,mogli da pravovremeno regauju na upute i smjernice učitelja u slučaju zaostajanja ,a takođe i napredovanja učenika u učenju i radu.
Sedmični izvještaj

SEDMIČNI IZVJEŠTAJ RODITELJIMA O UČENJU I RADU UČENIKA NA KRAJU SEDMICE

cooltext1788747175

Neka se dan poznaje po jutarnjem sastanku


bye.jpg

Svako jutro, nakon ulaska u našu učionicu, pripremam za svoje učenike neko novo iznenađenje. Zašto? Pa zato jer me to potaklo sa onom poznatom krilaticom” Po jutru se dan poznaje”. Dakle,ako su učenici danas motivisani na samom početku nastave,tako da im nastava bude jako zanimljiva i interesantna,onda će i takav dan današnji da bude. Kad su djeca na samom jutru raspoložena i aktivna,onda ja kao razredni učitelj,znam da bi danas i djeca mogla da budu aktivna u radu, jer je nešto na samom početku časa zainteresovalo da oni jednostavno takvi budu.morning meeting Naravno, to proizilazi iz ogromne pripreme učitelja za taj radni dan. Priprema traje onoliko vremena,dok učitelj ne pronađe ishode,koji će odgovarati svim ciljevima i zadacima koje učitelj postavlja u okviru pripreme za radni dan. Ono što bih istakao,jeste ,da svaki jutarnji sastanak ne bude običan jučerašnji ” Beskrajni dan ” koji će se ponavljati,svakoga dana, i jednim te istim temama i ponavljanjem običnih papagajskih riječi,kao što su; koji je danas dan? koji datum? kakvo je vrijeme? kolika je temperatura ? Samim ovakvim svakodnevnim pristupom u nastavi,učitelj će stvoriti monotoniju kod učenika,jer to baš i nema veze ,sa onim što slijedi u današnjim aktivnostima. Naprotiv ,sudjelujući u opisanoj aktivnosti učenici treba da se pojavljuju kao opažači i zapisivači podataka, kao aktivni slušatelji, komunikatori te kao prijatelji koji se brinu za druge .Kroz opisanu aktivnost razvijaju  se neki opći ciljevi moralnog razvoja:

– kroz slušanje izlaganja drugih, učenici se uče iskazivati poštovanje prema drugim
učenicima
– uče se pisati, odnosno pričati o nekom svom uzoru iz stvarnog života.
– učenici se uče pravedno sudjelovati u zajedničkim razrednim aktivnostima
Isto tako ostvaruju se i neki opći ciljevi razvoja pismenosti pa se tako u čitanju djeca uče:
– uočavati važnost čitanja
– čitati raznoliko štivo
– koristiti novonaučene riječi
– čitati vlastite dnevničke zapise

U pisanju se postižu slijedeći ciljevi:

– učenici uče pisati dnevničke zapise, zabilješke, popise
– uče koristiti pravopisna pravila
U govoru se realiziraju slijedeći ciljevi:
– razvija se samopouzdanje prilikom izlaganja
– razvijaju se govorne vještine
– učenici uče prilagođavati glas i glasnoću govora
– obogaćuje se rječnik
– razvijaju se vještine aktivnog slušanja

Pored ovih područja navedenom aktivnošću mogu se ostvarivati određeni ciljevi i u drugim  područjima poput likovne kulture. Veoma je važno da učitelj da bi dobio sve ove ciljeve,dobro osmisli određenu temu jutarnjeg sastanka,koji će biti u stvari evokacija ,gdje će učenici svoja lična naučena iskustva povezati sa onim šta će se danas raditi. Učitelj je kreator tih ideja, koji će biti odskočna daska za današnji dan koji treba da se po jutru poznaje. Da bi tema na jutarnjem sastanku bila primamljiva učenicima,i da bude povezana direktno ili indirektno sa današnjim aktivnostima,prije svega potrebno je i veoma bitno i važno integrisano tematsko planiranje nastavnih  sadržaja i aktivnosti,koje će slijediti temu jutarnjeg sastanka,čija će poruka biti direktno usmjerena na aktivnosti koje će  uslijediti.

Ako dan nije isti svaki dan, onda neka i jutarnji sastanak bude uvijek nešto novo.

Zdravi,živi i veseli bili

cooltext1788747175

Učenje pjesmice pomoću mape uma


Nakon već sedam dana vježbi i treninga o crtanju i izradi mapa uma,moji učenici II 4 razreda su od jučer svečano krenuli da samostalno izrađuju i prave mape uma. Naravno nije moguće odmah očekivati da  učenici izrade neku sređenu mapu uma,ta njihova mapa je kao što i sami vidite više nalik  tehnici grozd,koja je slilčna tehnici mape uma. Učenici su učili pjesmicu “Nebeska crtanka”. Zadatak je bio da kod kuće nauče tu pjesmicu recitovati.  Sutradan sam im napravio jedno iznenađenje,gdje sam rekao da će sada pokušati da samostalno uradesvoju prvu mapu uma,nalik onoj koje smo crtali prethodnih dana i rekao sam im da na sredini A4 formata lista ucrtaju jedan jajoliki oblik i da u njega upišu riječ i naslov pjesmice “Nebeska crtanka”, a onda da se sjete koje se riječi sppominju u toj pjesmici i da ih napišu oko tog naslova pjesmice. U nastavku vam donosim tekst pjesmice u cjelosti,a onda jednu dječiju mapicu koja je samostalno urađena bez moje pomoći.

NEBESKA CRTANKA

Gledam oblake, pa mi se čini,
svaki na nešto liči:
jedan je lađa na pučini,
drugi vitez u nekoj priči.

I kako nebo smjenjuje sliku,
bjelasasti se obaci vuku,
odjednom spaziš na vidiku
dva riđa bika kako se tuku.

I malo dalje ,na planini,
medvjed ogromnih šapa korača,
od drugog ti se oblaka čini,
da vidiš dugobradog vrača.

Na drugoj strani,kao sa slike,
koju sunčevi zraci zrače,
oblaci liče na zlatne ptice,
nebo na more i kupače.

NC 001

nc2 001

Danas smo imali medijsku kulturu,pa su učenici radili svoju drugu po redu mapu na temu televizija . Na kraju časa sam tražio da nacrtaju svoju mapu uma na temu “televizor”. evo šta je jedna djevojčica nacrtala.
tv 001

Najbitnije je da učenici razmišljaju da pomoću oluje ideja kreiraju svoje asocijacije. Nikad ne kažite,nikad. Pokušajte šta vas košta. Vježbom dolazite sigurno do učeničkih interesovanja prema izradi mapa uma.

Zdravi,živi i vesli bili.

Lektira pomoću mapa uma


medin_rodjendan

Nakon objašnjenja kako kulturu izražavanja pišemo i učimo pomoću mapa uma,danas ćemo se  pozabaviti sa temom kako da učenike privučemo da zavole lektiru i kako da im olakšamo da brže i na lakši način usvoje čitanje i učenje lektire. Tu uvijek se pozivam na čudo nazvano mape uma. Potrebno je da svaki nastavnik kod učenika potiče prije svega razmišljanje. Pisanjem određenih tema ,naslova lektira kod učenika se razvija razmišljanje, kreiraju se asocijacije koje učenike prvo padnu na pamet,a koje slobodno možemo da zapisujemo oko centralne teme. Učenici ne moraju uopšte da daju tačne odgovore,bitno je da učenici učestvuju,da se ne osjećaju zapostavljeni i treba ih uključiti i dobiti samu njihovu pažnju a da jednostavno iskažu svoje mišljenje. Recimo skoro sam sa učenicima drugoga razreda odradio prvu lektiru i bio sam jako zadovoljan učeničkim interesom i znanjem kada je u pitanju građenje što više riječi i asocijacija koje se direktno ili indirektno vezuju za određenu temu lektire. Na tablu sam zalijepio jedan hamer-papir,i onda sam na sredini tog papira nacrtao proizvoljan oblik jedan jajasti oblik u koji sam upisao naslov naše prve lektire- Medin rođendan. Onda sam tražio od učenika da samostalno kažu što više riječi koje im padnu na pamet. Učenici su kroz prvi razred i čitanje već imali određena znanja o medvjedu,da je to šumska životinja i onda je veoma bilo jasno da će se tu naći neke riječi kao što su: medvjed, med, pčela, lisica, šuma, vjeverica, zec, drveće, ptice, to su samo neke riječi koje su učenici nabrajali i koje su izlazeći pojedinačno samostalno upisivali oko centralne teme naziva lektire. Ovo su jasni pokazatelji ,koliko su učenici bili odmah na početku zainteresovani za taj naslov lektire,i koliko su razmišljalii jednostavno uključili se aktivno u građenje asocijacija koje su na očigled blizu ili vezuju se za određenu temu.  Prije negošto smo počeli uopšte da se upoznajemo i čitamo ovu lektiru,sa učenicima sam uradio ovakvu tehniku grozda i olujom ideja smo došli do ovakve jedne jako lijepe mape uma. Ono što bih želio posebno da istaknem jeste prije svega to da učitelji i učiteljice treba da podstiču svoje učenike da slobodno iskazuju svoje misli,da ne prekidaju učenika kada počne da priča i da bez obzira koliko to bilo tačno,ili polutačno ,ne treba učenike ubijati u pojam govoreći,ne to ne može, nisi ni blizu ,kakve veze ima sad ta riječ sa ovom temom,pogledaj malo bolje, razmisli više itd. To će automatski da zatvori usta učeniku i onda smo dobili više štete nego dobiti kod takvih učenika. Podsticati učenike da iskazuju ono što misle i bitno je da oni uvijek treba da nešto kažu,jer to je samo još jedna jako dobra vježba razvijanja i jačanja dječijeg govora. MR Naravno da ovakve asocijacije će biti teža, onima koji tek počinju sa učenicima da rade,mape uma,tu je težište na učiteljima koji će pripremiti pitanja koja će podsticati učenike da daju jasne asocijacije na osnovu tehnike predviđanja. Dakle, tražim od učenika da pokušaju da predvide o lektiri ,šta bi se moglo dalje kriti u ovoj našoj lektiri,naravno određenim pitanjima. Šta mislite o očemu je riječ u ovoj lektiri ?   Učenike privlači veliki centralni krug gdje će neko reći o medinom rođendanu. Ovdje sad imamo već razvijanje jako dobre situacije gdje učenici počinju da se aktivno uključuju i razmišljaju,na osnovu asocijacija gradimo osnovna obilježja lektire koje radimo tek kada pročitamo određeno djelo,a sada predviđamo i pogađamo te elemente. Znači već smo otkrili zajednički kroz ovu tehniku; temu i predmet pričanja naše lektire. Pokušat ćemo dalje da otkrijemo mjesto radnje u lektiri. Gdje se ova priča mogla desiti ? Od učenika sam dobijao različita mišljenja; u pećini, na livadi, u šumi. Zašto? Čitajući asocijacije koje su date,učenici već znaju staništa ovih životinja; pećina (medvjed spava zimski san); livada ( spominje se pčela, ptica ), šuma je već data u asocijacijama (jedna djevojčica je povezala i rekla da je to sve bilo u šumi,gdje je sama dopunila svoje izlaganje,jer medvjed,ptice,vjeverica,jež, zec i drveće svi se nalaze u šumi). Ovdje je već bilo otkriveno razumijevanje djela lektire, a onda sam postavio jedno pitanje,gdje sam pitao učenike Šta mislite da će se u ovoj priči dogoditi ? Oni su me gledali,pa su onda gledali u mapu,tišina je trajala nekoliko minuta,poslije čega je ustao jedan dječak i rekao; Ja mislim da će ovdje lisica nešto zabrljati. Onda se prosuo smijeh po razredu. Ja sam ga pitao-zašto to misliš? A on mi kaže-pa gdje god smo do sada čitali priče,ako se u njemu našla lisica,ona je uvijek nešto htjela da bude zla. Sjeća se priče o lisici i gavranu (kada je lisica prevarila gavrana za sir), zatim od priče Medeni kada je medeni liječio lisicu itd. Učenici već imaju veliko predznanje i nije ni čudo što sam dobijao ovakve odgovore, na lektiru koju još niko nije ni pročitao,jer su sve lektire bile na stolu i zatvorene,tako smo se dogovorili,htio sam da učenici što više razmišljaju. Onda sam tražio od učenika da sada pokušamo da malo dublje razmislimo o već poznatim činjenicama o lektiri. Ponovo sam stavio drugi hamer-papir i tražio sam da zatvore oči ,zamisle da su i oni pozvani na taj rođendan i onda dok su zamišljali,ja sam spremio drugu mapu uma,gdje su na toj mapi već davali konkretnije aoscijacije i pojmove . Nakon toga sam kroz opet neka pitanja tražio od učenika da još razmišljaju i da aktivno djeluju. Pitao sam učenike,da vi idete na taj rođendan,kako bi ste vi otišli na taj rođendan ?  Oni su u glas svi rekli kupili bi medi pokolon. (logično učenici znaju da kada idu na rođendane da treba da idu sa poklonom slavljeniku) Medvjedu kupujemo poklon. Dobro ako bi ste išli na rođendan,vratimo se na prvu mapu ,pa kažite,koga biste voljeli da vam se od ovih životinja pridruži na tom rođendanu. Rekli su: vjeverica, zec, ptica, jež. Niko od njih nije htio da na rođendanu bude lisica. Pitao sam zašto? Oni su rekli -da ona nije dobra osoba. Dobro dalje sam napisao na hamer: Na rođendanu će biti: vjeverica,zec, ptica,jež. Dobro idemo dalje; ako bi ovi vaši drugovi koje ste nabrojali bili na rođendanu; koje bi oni poklone mogli da donesu medvjedu? Onda su oni rekli; Zec će donijeti kupus i mrkvu. Vjeverica neka donese orahe i žir. Ptica nek donese medvjedu malo grančica, trebaće mu da se utopli preko zime. Jež neka mu donese puno lišća,da ima medo gdje leći. Sve ovo sam zapisao na list papira i stvorili smo kroz ovo sve jednu malte ne gotovu priču.  A onda na kraju smo dobili još jednu mapu uma. MR Na kraju to bi bilo uglavnom to. Učenici su imali zadatak da pročitaju ovu lektiru,kod kuće i da uporede svoje predviđanje sa istinskom lektirom. Jedan od zadataka je bio naravno i bogaćenje riječnika gdje sam tražio od djece da svaku riječ koja je nepoznata,napišu i bilježe obavezno u svojoj svesci. Sigurno će učenici kada budu radili zadatak kod kuće lakše da zapamte,koji su likovi u lektiri,zatim mjesto radnje, kao i sami sadržaj pričanja. Zadatak još jedan za učenike je bio da nacrtaju kako bi izgledao po njima taj rođendan na koji su bili pozvani od strane medvjeda. Na drugom času slijedi zajedničko čitanje i zajednička analiza lektire ,opet kroz mapu uma,ali  naravno sada malo drugačiju od ove. Toliko o učenju lektire pomoću mapa uma. Zdravi,živi i veseli bili. Sve vaše komentrae,slobodno pišite i objavljujte. ;)

Bodovanjem do opisne ocjene


Imate neki razred u prvoj trijadi devetogodišnje škole. Mučite muku i tražite kako da ocijenite svoga učenika,a da pri tome učenik ne bude oštećen i uvijek se pribojavate kako to na najbolji način uraditi. U sljedećem prilogu pokazujem jedan od lakših i mogućih primjera ,da izbodujete svakog učenika , a onda odredite minimalan i maksimalan broj bodova,pa na osnovu toga izvučete NIVO znanja i sposbnosti te približnu opisnu ocjenu učeničkoga rada.

Primjer jednog učeničkoga rada

2
pis 001

Kako izbodovati učenički rad ?

Za svaki urađeni primjer i dio zadatka ,dajte djetetu bodove. Npr; u prvom zadatku je cilj da učenik spoji riječi brojeva sa ciframa (znamenkama)brojeva. Tu su data ukupno 4 primjera i podzadatka u jednom zadatku.
Ukoliko je učenik uradio sva četiri primjera dobija znači ukupno maksimalno bodova 4 u ovome slučaju. Prije nego što krenemo da bodujemo učenika,potrebno je da saberemo maksimalne bodove po jednom pismenog radu, a onda taj broj dijelimo sa ukupno 5 opisnih ocjena. Možda se neko pita zašto to dijelim sa brojem 5,kada nedovoljne ocjene nemamo u devetogodišnjem obrazovanju u prvoj trijadi.Zato jer treba uzeti svih 5 nivoa znanja učenika,ako baš želimo da dobijemo tačan uvid u znanje i sposobnosti učenika. Znači nivoi bi izgledali ovako:

I nivo ( znanje ispod nivoa )  bez opisne odogovarajuće ocjene ( učeničko znanje nije još uopće na nivou )

II nivo ( znanje minimalno)  djelimično vlada ( učeničko znanje na nižem nivou )

III nivo ( središnje znanje )  vlada  ( učeničko znanje na središnjem nivou )

IV nivo ( više znanje učenika)  uspješno vlada ( učeničko znanje je na višem nivou )

V nivo ( visoko znanje učenika) izuzetno uspješno ( učeničko znanje na visokom nivou )

Nakon sagledavanja niova znanja i sposobnosti učenika ,sljedeće što treba da uradimo jeste da odredimo skaler za bodovanje učenika.

Ako je ukupan broj bodova 66 prema jednom pismenom radu. Ovdje možemo izabrati dva načina bodovanja i to: predloženi  i samostalni. Šta je predloženi, a šta samostalni ?

Predloženi skaler podrazumijeva da automatski polovina bodova se otcijepi na ispod prosječni nivo znanja,znači; ako imamo 66 bodova i dijelimo taj broj sa pola dobijamo  33 . Šta označava taj broj ? Taj broj označava minimalnu ispodprosječnu granicu znanja učenika.

66 bodova predstavlja 100 % znanja učenika

ako raspolovimo taj broj dobijamo 33 što je  50 % znanja usvojenosti gradiva ,što bi u ovome slučaju automatski značilo ovako;

0- 33 bodova je   0-50 %  usvojenosti gradiva -što srazmjerno odgovara nivou znanja I (ispod prosjeka)

Ostaje nam da preostali broj 33 druge polovine podijelimo sa brojem 4 . Zašto sa 4 ? Zato što imamo još 4 nivoa znanja i to odgovara opisnim ocjenama; djelimično vlada, vlada,uspješno i izuzetno uspješno.  Kada taj broj preostali broj 33 podijelimo sa 4 ukupna nivoa,dobijamo broj približan broju 8 ;koji je orijentir za formiranje narednih bodova; dakle

33 – 43 bodova je  do 62 % usvojenosti gradiva odnosno srazmjerno je nivou znanja II ( djelimično vlada). Kako smo dobili ovaj procenat 62 % ? Pa tako što smo preostalih 50 % podijelili na 4 nivoa i dobili smo broj 12. Znači broj 50+12 = 62

Pa tako dobijamo sljedeće značenje:

I nivo: od 0 – 33 boda  ( 0-50 % ) je polovično što znači  učenik je ispod nivoa znanja

II nivo: od 33 – 41 boda ( 50-62 %) je opisna ocjena srazmjerna: djelimično vlada

I onda nastavljamo dalje istim načinom određivanja bodova i procentualnosti znanja; znači

III nivo: od 41 – 49 bodova ( 62- 74 %) je opisna ocjena : vlada

IV nivo: od 49 – 57 bodova ( 74 – 86 % ) je opisna ocjena :uspješno vlada

V nivo : od 57 -66 bodva ( 86 -100 %) je opisna ocjena: izuzetno uspješno.

To je bio dakle predloženi način skaliranja i bodovanja .

A sada ću opisati kako bi izgledao samostalni skaler i način bodovanja.

Dakle on je lakši i možda pravedniji kod načina bodovanja i ocjenjivanja učenika.

Ukupno je 66 bodova po jednom pismenom radu. 66 / 5 = oko 13 . Znači to je orijentir  za bodove.

I nivo: 0 – 13 bodova je ispod nivoa znanja učenika  što je do 20 % usvojenog gradiva učenika

100 / 5 = 20 ; 0-20 %; 20-40%; 40-60 %; 60-80% i 80-100 %.

II nivo: 13- 26 bodova ( 20-40 % ) opisna ocjena :djelimično vlada

III nivo: 26-39 bodova (40-60 %) opisna ocjena: vlada

IV nivo: 39- 52 bodova ( 60-80 % ) opsina ocjena: uspješno vlada

V nivo: 52 – 66 bodova ( 80-100 %) opisna ocjena: izuzetno uspješno.

Postoje i drugi načini bodovanja,recimo da se pregledaju radovi;utvrdi najveći maksimalni broj bodova koje su učenici usvojili ,zatim minimalni ;onda oduzmemo max-min. dobijamo prosjek i sa tim brojem izrađujemo slaker za svoje odjeljenje.  Ovo su samo prijedlozi na način kako možete preciznije ocijeniti učeničke radove,dok se čekaju novi standardi koji su u izradi.

O svemu ovome odluku donosi sam razrednik i on je jedini neprikosnoven u tome. Jedini poznaje svoju strukturu učenika i svoga odjeljenja,te mogućnosti,znanja i sposobnosti koliko dugo i duboko mogu njegovi učenici da maksimalno postignu ono što je usvojeno.

Zdravi,živi i veseli bili!

Najčešće greške koje svi pravimo,a savjetnici ih pronađu


Većina nas kada počinje školska godina,pravimo uvijek male greške,ne tako opasne,ali ipak savjetnici kada dođu da izvrše užestručni nadzor,uvijek nam zamjere na tome i upozoravaju nas da to korigujemo. O čemu se zapravo radi?

Na početku školske godine, dobijamo razred koji vodimo,a onda tražimo uglavnom pogrešno,a to je kopija isplaniranog nastavnog gradiva, koji je korišten u prošloj školskoj godini od kolega,ili dobijamo od izdavačke kuće model prijedloga isplaniranog nastavnog gradiva koji je napravljen prvenstveno prema udžebnicima i naslovima nastavnih jedinica i aktivnosti u okviru jedne teme.

Malo je onih koji će potražiti Nastavni plan i program rada za razred određeni (kantonalni,ili okvirni) i upoznati se sa nastavnim planom i programom rada te, u okviru određenih tema sagledati opise koji su dati i naznačeni kao obaveza svakome učitelju i učiteljici da se drži plana i programa rada. Tako svaki nastavnik treba da izvrši planiranje nastavnog gradiva i uskladi ga sa potrebama svoje okoline u kojoj se nalazi škola, sa učilima i sredstvima i stvarnim mogućnostima koje učitelj može da ostvari u toku školske godine.

Apsurda je puno,kako u planu ,tako i u ostvarivanju nastavnog plana i programa rada. Navešću samo po neki primjer iz pojedinih predmeta:

Moja okolina

Planira se posjeta : u drugom razredu Raskrsnici sa semaforima,a vi ste sretne naravi da radite u područnoj školi koja je daleko 10 KM od prve takve raskrsnice sa semaforima,pa tako da od posjete nema ništa i svu tu posjetu vi ćete morati da improvizujete u vašoj područnoj školi. I naravno,samo tamo gdje postoje uslovi za takvu improvizaciju; ako učitelj može i hoće da se potrudi o svome trošku da prikupi sa svojom dječicom i golim roditeljima nekakav materijal od kojeg će djeci dočarati izgled semafora i svega onoga što će zamijeniti istinsku raskrsnicu i semafore.

U nastavi tjelesnoga odgoja je prepuno takvih apsurda; traži se po NPP-u puno nečega sa čime škole nisu opremeljene i nema nastavnih pomagala i sredstava za izvođenje te nastave. Prvo područne škole nemaju fiskulturne sale,nego, neke seoske poligone na koje dolaze obično stariji momci koji se ubijaju od dosade, i onda kada učiteljica treba sa djecom i učenicima da izvede svoj čas na tom poligonu,nastaju problemi. Naravno bez obzira koliko Vi pokušavali biti fini i tražite da održite jedan takav čas sa učenicima,niko od njih i ne obraća pažnju i ne pada mu na pamet da se pomakne sa poligona na kojem uveliko traje fudbalski turnir. Šta u takvim slučajevima uraditi? Imate po planu da sa učenicima obavite trčanje, skakanje, preskakanje, hodanje, ili bilo kakavu drugu disciplinu ,a ne možete to da izvedete. Ostaju vam 3 izbora: Jedan izbor je da nastavu osmislite ili približno nešto pokušate uraditi sve to u učionici,tako što ćete prethodno sa jadnom djecom skloniti klupe i stolice, drugi način je da potražite pomoć od POLICIJE,koja kada ih nazovete,jednostavno samo kažu :ŽAO NAM JE MI NISMO ZA TO NADLEŽNI! i treći izbor je da potragu vršite za direktorom koji se javlja sa nekog simpozijuma ili seminara ili nekog svoga posla koji daleko kilometrima od vas i ne može Vam naravno ni on pomoći.

Tako učiteljica upisuje SKAKNJE PREKO PREPREKA , a sa djecom se igra ringe ,ringe raja. I ,tako je to u našem društvu,apsurd do apsurda, svuda je isto. Sve je lijepo napisano,ali kada je praksa u pitanju,onda je to jako teško izvodljivo. Planiramo jedno,a ostavrujemo drugo.

Savjetnik kada dođe na užestručni nadzor,uglavnom nema razumijevanja za takvo nešto,galami ,izdire se i ne razumije jednu učiteljicu,učitelja koji ima probleme takve prirode.On traži da vidi rezultate ,skakanja učenika sa rezultatima,pa onda učitelji prije negošto dođu, kopiraju liste praćenja i onda lupaju neke cifre kao da je to bilo izvedeno. Nažalost “surova stvarnost”,ja bi to tako nazvao. I onda se postavlja pitanje, da li je moguće sve to izrealizovati i kako sve to uraditi. I sve to je moguće izvesti donekle u toplim mjesecima, a preko jeseni i zime i s početka proljeća svaki vid aktivnosti je nažalost samo moguć u učionici zbog velike hladnoće i različitih vremenskih prilika.

KAKO PISATI U RAZREDNU KNJIGU?

skolski-dnevnik-dnevnik-foto-kurir-610x457Prije nekoliko godina u školu je došla mlada učiteljica koja je tražila moju pomoć,pa mi jednom prilikom reče; “Izvinite kolega,šta se piše tamo gdje stoje aktivnosti-šta ja u stvari treba da upišem ? Naravno ,razumjet je takvu učiteljicu,tek počinje i ne zna i nema iskustva. Ja joj sada treba da odradim posao za nekog mentora koji joj nije objasnio šta treba da radi i kako treba da radi?

Ali to nije toliko bitno,šalu na stranu, upisujete kolegice iz nastavnog plana i programa nastavnu jedinicu (aktivnost) za taj dan. A onda ona kaže ma ja ću pisati naslove iz knjige,jel tako? Ja gledam,pa joj kažem, naslovi su jedno,a nastavna jedinica drugo. Nažalost danas IK za svaki razred daju gotove razrađene nastavne planove i programe koji nisu primjenjivi u svakoj školi i svakoj okolini i sredini,a razrednici ih ne proučavaju na početku školske godine pa ih samo prekopiraju i drže se toga kao da je sveto slovo,a ne prijedlog. Po meni,svaki učitelj treba da prouči NPP i da razradi sam sebi nakon zajedničkog planiranja prema temama u okviru aktiva, i uskladi plan i program za svoje potrebe i potrebe svojih učenika.

Razred: II

Predmet: Moja okolina

TEMA: PUT OD KUĆE DO ŠKOLE

U NPP-u  su date jasne smjernice i aktivnosti:

1.Pravila ponašanja u prometu

2.Siguran put od kuće do škole

3.Osnovni prometni znaci u blizini škole

4.Razna prevozna sredstva i njihova uporaba

Udžbenici sadrže u okviru teme skroz različite naslove nastavnih jedinica:

1.Elementi saobraćajnica

2.Siguran put od kuće do škole

3.Ponašanje pješaka u saobraćaju

4.Učimo saobraćajne znakove

5.Vidljivost u saobraćaju

6.Vrste saobraćaja i prijevozna sredstva

7.Ponašanje u sobraćajnim sredstvima.

E,sada ako uporedimo ove teme koje su date u NPP-u i ove koje su ispisane i naslovljene u udžbenicima,mi dolazimo do jasnoga zaključka da u okviru teme postoje samo nastavne jedinice koje su tip časa OBRADE NASTAVNOG GRADIVA, a da se gube i jednostavno ih nema tipovi časa :PONAVLJANJE, UTVRĐIVANJE, I SISTEMATIZACIJA GRADIVA. Gdje su greške ? Greške su kod učitelja u planiranju,jer prema planu koji dobaijaju ovdje gotove od IK ,mi imamo samo obradu nastavnog gradiva,bez ponavljanja,dok kod NPP-a svaki učitelj ima ,tačno po dva časa za svaku nastavnu temu koja je data kao smjernica učitelju u radu. Ako pokušamo da izračunamo dobijamo 4 teme po dva časa je ukupno 8 časova,jedan čas ponavljanja nakon obrađene teme i na kraju jedan čas provjere znanja učenika. Ako bismo se držali plana u drugom načinu,onda dobijamo 7 časova obrade časova u koji učitelj čas organizuje u sva tri tipa časa; obrada,ponavljanje i vježbanje i na kraju provjeravanje znanja. Onda to najčešće predstavlja problem svima i onda kažemo ,NE MOŽEMO SVE STIĆI. Samim time ispisujemo u razredne knjige naslove iz knjiga, a ne nastavne jedinice koje su date prema NPP-u. Kada savjetnici dođu u užestručni nadzor,onda nakon pregleda razrednih knjiga,dobijamo kritike, i savjetnici se ljute na sve nas jer ne držimo se NPP-a ,nego udžbenika određenog predmeta. Ako na kraju pogledamo,ipak smo  sami krivci jer pravimo propuste koji nam dolaze glave,ali bude najčešće prekasno….

Na kraju ostaje poruka savjetnika; Nastavnici treba da se drže NPP-a , ne udžbenika u radu,planiranju i ostvarivanju nastavnog gradiva.

Zdravi,živi,veseli bili !

 

 

Zašto je pisana priprema za čas važna ?


Zbog čega je važna pisana priprema u školi ?40

BackToSchool

Danas ćemo o ovom otvorenom pitanju naći različita mišljenja. Mišljenje su podijeljena i među stručnim svajetnicima,i među direktorima, pedagozima ,nastavnicima i učiteljima. Svako do njih traži ono što njemu najviše  odgovara. Dok jedni govore,kako su pripreme bitne da samo napakoste učitelju i nastavniku (jer je to njegov između svega i dio posla za koji je plaćen); drugi govore kako pisana priprema treba da ima osnovno zaglavlje sa svim svojim dijelovima koji su veoma bitni ,ali  to opet samo nekome. I tako dok je jednima važna pisana priprema kojima nije bitno kako ona izgleda,drugi misle kako je potrebno da se pisane pripreme pišu ručno jer se najčešće ako su u elektronskoj formi pisane pripreme se pozajmljuju ,ili gotove skidaju sa interneta i tako od ruke do ruke, do kopir aparata,pa do dosijea. Međutim kada je u pitanju pisanje priprema učitelja,nigdje nije striktno naglašeno da učitelj MORA da napiše pisanu pripremu za nastavu. Učitelj treba da na nastavu dolazi pripremljen. Da li će učitelj koristiti svoju,ili nečiju drugu pisanu pripremu,možda nije toliko važno,ali je važno da li će na osnovu te pripreme postići dobar čas na nastavi. Pisana priprema treba da bude desna ruka svakom učitelju i nastavniku u njegovom radu na nastavi. Pisanih priprema ima dosta. Svako piše pripremu na svoj lični način. Pisane pripreme se razlikuju od učitelja do učitelja,od škole do škole,od kantona do kantona,od države do države itd. U BiH se pisane pripreme pišu na različite načine. U samoj našoj FBiH ima dosta još uvijek među učiteljima i nastavnicima nejasnoća,pa se često i sami pitaju;Kakvu pripremu ove godine traži moj savjetnik? Kakvu pisanu pripremu traži pedagog škole? Kakvu pisanu pripremu traži direktor škole? Nekima uopšte nije bitno kakva je pisana priprema, bitno je da je učitelj i nastavnik ima,dok drugi traže najnovije modele tematskih priprema sa novijom metodologijom rada, po ERR systemu.Sa reformama obrazovanja u školama u FBiH je došla i revidiranje NPP-a ,pa je devetogodišnja škola osmišljena na potpuno drugačiji način nego osmogodišnja škola. Kada je u pitanju planiranje i pripremanje nastavnika i učitelja najveći problem se još uvijek javlja među onima koji traže na uvid pisanu pripremu učitelju za svoj rad u školi. Jedinstvenosti u pogledu pisanja pisanih priprema zaista još uvijek nema. Prva trijada -učitelji pišu pisane pripreme koje se razlikuju od predmetne nastave odnodno druge i treće trijade. Prema devetogodišnjoj školi,u prvoj trijadi učitelji prema NPP-u određuju i vremenski u toku školske godine uklapaju po svome ličnom izboru Tematske cjeline ,koje se dijele na podteme,a one se dalje dijele na usklađene i integrisane aktivnosti u okviru jednog radnoga dana. U tematskoj integrisanoj pripremi pojavljuje se nekoliko novih pojmova kao što su; jutarnji/popodnevni sastanak u razredu, evokacija (uvodni dio), razumijevanje (glavni dio) i refleksija (završni dio).Zatim tu su zadaci i ishodi nastave,umjesto obrazovnih su kognitivni, funkcionalni (psihomotorički) i odgojni (afektivni). Na kraju dana traži se od učitelja da vrši evaluaciju dnevnih aktivnosti . Međutim u zadnje vrijeme učitelji su zaista u nedoumici , kakave pisane pripreme da pišu? Dok pedagozi po školi ne priznaju tematske integrisane pripreme sa ciljevima znati,moći,razumjeti;odnosno kognitivnim,afektivnim i konativnim ciljevima, pisanje jutarnjeg sastanka, sa aktivnostima koje treba da budu usklađeno,još uvijek neki sebi za prvao daju da traže od učitelja stare KLASIČNE nastavne pisane pripreme sa uvodnim,glavnim i završnim dijelom . Takođe za njih ne važi dnevna integrisana pisana priprema sa ishodima i ciljevima uz pomoć Blumove taksonomije,nego traže stari način rada,odnosno sistem za svaki čas posebna priprema. Zaista je puno nejasnoća još uvijek u vezi stim, i dosta je smetnji i pometnji kod mnogih kolega,pošto više nisu uopšte ni sami sigurni  KO  ĆE  IM  I  KAKVU PISANU PRIPREMU ZATRAŽITI. Da li to znači da jedan učitelj razredne nastave treba da ima DUPLE PISANE PRIPREME za jedan dan.; i to tematske pisane integrisane pripreme novije škole za inspektore i savjetnike,a druge klasične stare pisane pripreme za svaki čas posebno,koje će im sutra tražiti pedagog ili direktor škole. I dok jedni traže tematski sedmični plan rada,drugi traže sedmični plan rada sa jasnim radnim danom i nazivom nastavnih  jednica. U današnjem vremenu kada svaki mjesec plata kasni jednom učitelju,dodatno opterećenje jeste i ova vrsta da nazovemo NEJASNOĆA  oko  pripremanja nastavnika za nastavu,onda niko više ne gleda na učenike,šta je za njih dobro,i koliko će biti opušten i spreman za obavljanje svog dijela posla jedan takav učitelj koga odmah ubijete u pojam izjavom,da pisanu pripremu za koju je  izgubio  svaki dan oko 2  dobra debela sahata,vama na kraju neko samo kaže prosto i delikatno, ” TAKVU PISANU PRIPREMU JA TI NEĆU PRIZNATI !  Prosudite sami, zašto danas  jedan učitelj onda  pati od depresije i zbog čega ih je sve više pacijent kod jednog neuropsihijatra, a ko je u stvari natjerao jednog učitelja i učiteljicu da u svojim torbicama osim mobitelja,upaljača,šminke, nosi crvene boje tablete na kojima piše poznati naziv današnjem narodu LEXAURIN,APAURIN I XANAX.  Nije pisana priprema više izgleda uopšte kao kvalitet bitna, šta u sebi sadrži i koliko je ona kvalitetna,bitno je samo da nju piše svaki dan učitelj,jer on je za to plaćen,ne može on platu primati džabe, i na kraju neko u sebi danas kaže ;Ma ko šiša,jednog učitelja, pa nek se žedere on sam i nek ždere tablete ! :(. Nevjerovatno koliko je neprofesionalizam i licemjerstvo umiješalo svoje prste u obrazovanje, a mi moramo smoći snage izdržati sve ovo, pripremati se redovno za nastavu i ne dozvoliti ni u jednom trenutku da neko utiče na zdravlje naše. I učitelji i učiteljice su roditelji, imaju i oni svoju djecu,sa kojima treba da provedu jedno određeno slobodno vrijeme. Nije obrazovanje samo pisana priprema. Do toga je dalek put…između toga ima dosta još propusta koje niko neće da analizira, a kamoli da nekoga pozove na nekakvu odgovornost. Najlakše je izigravati VELIKOG GAZDU, pa upravljati sa nekime kako se kome prohtije. Zato ću citirati ajet iz El Kur an i Kerima koji Uzvišeni Allah je rekao” Učitelji će posebno biti pitani na Sudnjem danu,teško onima koji samo jedan dan u svome radu ne ispune radne zahtjeve koga su sami svjesni. S druge strane teško onome ko radnike muči,i igra se mojim sudrugom,pa mu naređuje da radi više od onoga nego što treba. Teško li se i onome ko naredi radniku,učitelju.. da danas radi nešto,a da mu prethodno za to nije obezbijedio adekvatan alat i pribor za rad. Takvi neka se dobro zapitaju,jarabi Bože,ti me zaista oživje na Sudnjem danu, a onda mu milost i traženje oprosta za sva nedjela neće biti od nas priznata. Poslanik saws je kazao u hadisu kojeg bilježi Ibn Madže: „Isplatite radnika prije nego mu se znoj osuši.“ Od Poslanika saws se prenosi i slijedeće: „Rekao je Allah swt: Sa trojicom ću se na sudnjem Danu obračunati. Među njima: sa čovjekom koji unajmi radnika koji mu odradi traženi posao, a neisplati mu platu.“(Buharija)

bigemo_harabe_net-35bigemo_harabe_net-350022spanking10695007.48

Mama ,kaže učitelj da ne slušam


5798eabd54c4dc2ba4af19b053d99daa24253-d10eb95aaac20d31a040ee4d7ab43ec6 MAMA KAŽE UČITELJ DA NE SLUŠAM

Sigurno da nema nijednog odjeljenja u školi,niti razrednika koji nije imao makar  jedno hiperaktivno dijete u svome razredu.Mnogo je učenika koji su nemirni ,nepažljivi što je normalno za dječiju dob i razvoj samog djeteta ,međutim ako se takav oblik ponašanja produžava i nastavlja ,te tako prelazi u jače i izraženije oblike,tada već se javlja problem koji otežava rad i funkcionisanje samog učitelja, postaje opasnost za drugove i drugarice u školi, a iz  godine u godinu teškoće roditeljima, a onda i problem cjelokupnog društva. Puno je grešaka koje se zanemaruju ili prolaze bez adekvatnog  sprečavanja pojave ovakvog oblika ponašanja ,kako u roditeljskom domu,tako i u samoj školi. Najveći problem je tzv.deficit pažnje ili poremećaj koji dovodi do ovakvog oblika nemirnoće i nepažljivosti učenika u školi. Mnogi tada izgovor traže u roditeljskom zapostavljanju ,neuspjehu ili nekulturnom i neodgojenom učeniku. Ovo treba shvatiti prije svega kao “problem”. Naime dosadašnja istraživanja su pokazala da jednostavno učenici “ne mogu” da samostalno regulišu i bore se takvim načinom ponašanja. Uočljivi su jasni primjeri ponašanja takvih učenika u školi,a to su poteškoće da svoju pažnju usmjere,da je mogu održati i zadržati i hiperaktivnost učenika. Učenicima je bitno samo ono što je njima bitno i ono što njih zanima i inetersuje. Često to učitelji ne mogu vidjeti ili jednostavno rečeno ne žele da vide i još gore,kada ne mogu da prepoznaju takvo stanje učenika. Kada je pažnja u pitanju ,tada se obično misli na na poteškoće i rad na zadacima koji zehtijevaju mentalno zalaganje učenika i mentalni napor i rad. Ako su u pitanju jednostavni zadaci,onda do tog napora sigurno neće ni doći. Školski zadaci (matematički, razumjevanje, snalaženje) zahtijevaju taj napor što dovodi do izraženih poteškoća kod djeteta. Kada je u pitanju poteškoća sa pažnjom ,često smo sudionici da na času uočavamo takvo stanje kod djeteta,kada nešto govorimo,a dijete tako reći je odsutno sa nastave ili luta po učionici u msilima,jer ga ne zanima ono o čemu mi pričamo i on ne može da prati upute,i jednostavno rečeno “izbjegava” zadatke koji u tom momentu zahtijevaju određeni”mentalni napor”. Taj napor za učenike može biti i prepisivanje sa školske table,učenje pjesmica itd. Tada učenik u odjeljenju postiže uglavnom loše rezultate,nego što su njegove stvarne sposobnosti. Zato je “velik zadatak” učitelja da u svome odjeljenju prepoznaju na vrijeme  takve učenike koja su uglavnom nepažljivi ,odnosno kod kojih je jasno izražena i uočljiva hiperaktivnost. Postoje i drugačiji oblici ponašanja učenika kao što su agresivno ponašanje učenika, iskazivanje potrebe za miljenikom i vladarom u odjeljenju, to najčešće dovodi do iskaljivanja bijesa, zatim brzopletosti, učitelj nije ni dovršio svoje pitanje do kraja, a učenik ne može da čeka red ili jednostavno sklono je da prekida druge ,drugove ,učitelja u njihovom izlaganju i sl. Hiperaktivnost (nemirnoća) je uočljiva,jer takvi učenici su dežurni ,požarni (šalu na stranu) ,izraženi su nemirnoći, non-stop su nekom pokretu, ne mogu jednostavno da se smire. Koke šetalice su po učionici, odlaze bez pitanja do drugova i drugarica. Ako su na svome mjestu onad se vrpolje, migolje,važni  i uočljivi su pokreti ruku i prstiju,uvijek nešto mrse, pucketaju,klepću rukama itd.  U ovakvim slučajevima prepoznavanja oblika ponašanja kod učenika u odjeljneju svaki razrednik trebalo bi da pozove roditelje i da im da neke svajete i upute za njihovu djecu:

  • roditelji treba da razgovaraju sa svojom djecom,da ih ohrabe, prihvate kao ličnost ,te da ih podstiču pohvalama i nagradama .Veoma je važno izbjeći  samo kažnjavanje za takvo ponašanje kod djece
  • oraspoložite i oohrabrite poztivnim riječima  svoje dijete ( dijete često biva izloženo lakšim ili težim oblicima nasilja od strane svojih vršnjaka,što može biti jako opasno jer može da dovede do pojave psihičkih stanja i stvaranja loše slike o samom sebi gdje dijete samo sebe odvaja od društva i okoline,te stvara na taj način  lošu sliku o školi i svijetu uopšte.Tada kod djece treba razvijati samopoštovanje i smopouzdanje,za svaki urađeni i uočljivi trud.

-roditelji treba da prepuste djetetu što više odgovornosti u izvršavanju školskih i domaćih zadataka. Ne treba da u završnici izostanu pohvale za takav trud i rad.

  • roditelji treba sa svojom djecom više da komuniciraju,da razgovaraju o svemu .Treba da oba roditelja jasno ukažu na njegovo ponašanje i da mu daju jasne informacije o tome.

-roditelji treba da potraže savjete i podršku od bliskih ljudi,savjete stručnjaka ,sardnika iz škole;učitelja,pedagoga, ljekara,psihologa ,a nikako da se skrivaju iza paravana zbog srama i stida kod ponašanja hiperaktivnosti kod djeteta.

welcome7

Čemer i jad prosvjetnih radnika


40TREBA LI KOME U OVOJ ZEMLJI  OBRAZOVANJE  ?

bye.jpg
Završava se uskoro tema u školi. Učenici treba da se pismeno provjere,da se stekne konačno uvid u onaj trud i rad koji je bio prisutan unazad nekoliko sedmica. Nažalost nakon svake završene teme,kao i obično imam pune ruke posla. Ne znam gdje udaram prije. Valja meni prvo napraviti i prilgoditi odgovarajuće zadatke (osmisliti) tako da budu prihvatljivi za sve moje učenike,one koji imaju lošije,bolje i najbolje sposobnosti u razredu. Za to mi treba materijal. Plata kasni, toplog obroka nije bilo,prijevozu se izgubio svaki trag i pamćenje..za koji mjesec treba da dobijem novac..ni sam se ne mogu nikako da sjetim..u sebi mislim davno je to bilo. Odlazim u grad do knjižare i gledam cijenu kopir-papira koji mi treba ko oči u glavi,ali kako god pogledam u svoj poluprazan džep nemam toliko.Pomislih, dragi Allahu šta sam baš dočekao. Otpada ta varijanta da kupim kopir papir i da kod kuće na svome printeru isprintam učenicima zadatke i testove,a koje treba da osmislim i da napravim te tako prilagodim svojim učenicima. Opet kad prokontam ,da je bogdom u pitanju samo kopir papir,šta ću dalje? Nemam boje ,nestalo mi.Njena cijena je sama 35  KM. Odakle mi ? Kako ću ? Da li da posudim ? Od koga ? Koga da pitam? Koga da sad u oči pogledam,a da se ne pocrvenim? Ne mogu biti pametan. Idem kod ljudi koji imaju fotokopirnice,ali šta da kažem;IZVINITE MOŽETE LI MI ISKOPIRATI TESTOVE NA OTPLATU? Krenem, dođem do vrata,uđem i čovjek me pita ;Izvolite šta ste trebali ? A JA GLEDAM U ČOVJEKA PA SE MISLIM ;najkasnije izustim Izvinite ,greška… ništa .Doviđenja. Izađem, a suza samo što me ne opeče.bigemo_harabe_net-35 Pomislih ! Šta mi ovo sve treba ? Do čega smo baš u prosvjeti mi dogurali ? U sebi opet promislim “Pa koji bezobrazluk majko draga,ali sjetih se djeca su ipak u pitanju. Razmišljam da li da odložim test dok ne budem imao novaca,ali nije to nikakvo rješenje,jer uskoro stižu i ostala ispitivanja,nagomilaće mi se pa kuda ću onda…Ja belaja majko draga. Koja država i nacija i vlade.Pih, kad se sjetim nečovjeka koji se ne stide svojih primanja mjesečnih od 40.000 KM, 25.000,u mislima računam koliko bi škole napredovale za taj novac koji se potroši bezveze na gluposti i na krkanluk od sabaha do akšama. Pa TREBA LI KOME OBRAZOVANJE ? 40 Pa imate li dušu,ili vam je Azrail odavno je već uzeo i produžio vam život na dunjaluku bez duše. Obarazovanje ste srozali na DNO KOJI NEMA DNA. Ispod ovog dna,na kojem je sada obrazovanje, krije se još jedno DUPLO DNO. Pa dobro da li je moguće da kroz sve ovo prolazim,i da se moram ovako ponižavati . Ništa !Odustajem od svega,što sam bio zamislio i htio uraditi.Nekada sve što planiramo ma koliko mi to htjeli NEMA ŠANSE DA OSTVARIMO. Vraćam se kući i uzimam od mog dragog oca prijašnji stari papir crne boje koji kad se postavi ispod prenosi (kopira) zapis na bijeli čist papir. Moj otac iz svoje firme donosi sa posla i 20 komada papira, koji uz taj crni papir,eh da sjetih se i njgovog imena-INDIGO, kopira sadržaj testa. Toliko je vremena prošlo da sam skoro zaboravio i kako se zove taj CRNI PAPIR. Ali zar je to danas nekom bitno,taj njegov naziv. Moram se mučiti,isti sadržaj sam morao da napišem 5 puta,sa dva takva papira. Znači pet puta po 4 je dnako 20 kopija. Ipak sam našao šašavu alternativu iz 80-tih.U ovo današnje vrijeme, vrijeme Intel Core Duo računara,kada postoje najbolji printeri INK Jet,HP, raznih modela i vrsta,učitelji moraju da pišu ručno i da koriste crni kopir papir kojem sam čak bio zaboravio i  ime. E,hvala Vam ,što ste nas doveli do dna kojem nema povratka. Drage kolege vjerovatno ćete neki, sebe pronaći u ovoj mojoj ispovijesti…nažalost od GOREG UVIJEK IMA I GORE! Zajedno samo možemo da ne doživimo ovakve i slične neugodne situacije u obrazovanju.Probudimo se -vrijeme je!Dosta je bilo LAŽNIH OBEĆANJA ,a još gore LUDIH RADOVANJA. Treba da složno i zajednički se svi ujedinimo i jednom za svagda ustanemo i tražimo ono što nam pripada.Ne dozvolimo da NEKO sroza ono za što smo se tolike godine borili,jer mi smo najviše odgovorni za cijelu BUDUĆNOST NAŠE NAM JEDINE ZEMLJE I OTADŽBINE BOSNE I HERCEGOVINE. U toj borbi ne smijemo pokleknuti i moramo istrajati do samoga kraja. Zdravi…živi…i veseli…uvijek bili.

0695007.48

Pisana priprema DA ili NE!


pripreme12
Pisana priprema DA ili NE!

40

Kad sam prvi put napisao pisanu pripremu,davno prije 17 godina,jedan stari sad već penzionisani savjetnik mi je ovako rekao: Bolja je za tebe ,tvoja priprema bez iskustva,nego nečija koju je neko drugi napisao,pa je ti koristiš. Ta priprema je za tebe “špansko selo” koje ti nikad nisi ni vidio ,niti u njemu bio ,a niti istraživao. I kao takva priprema tebi će samo labirint biti,,nego što će ti put biti. Tek danas sam shvatio pravi smisao tadašnjih riječi,koliku one snagu imaju i da je taj čovjek bio u pravu. Hvala na ovako pametnoj i filozofskoj krilatici.
Zašto kolege i kolegice u zadnje vrijeme sve više i više ne žele da pišu pripreme za čas. Šta je to priprema? Kako ona izgleda ? Koliki strah imate od pripreme? Šta je to što svaki put stvara depresiju kod učitelja ? Zašto? Zašto ? Zašto? Mnogi kažu da je priprema za čas obavezna. Slažem se. Zbog koga se piše priprema ? Mnogi pedagozi kažu pripeme pišite zbog djece -kakve djece? Kakve veze imaju djeca sa pripremom nastavnika ? Nikakve! Učitelji se pripremaju za svaki čas za svaki dan. Priprema je postala samo INAT. E vala ko ne pišpe pripremu-treba ga kazniti. Tako se kaže. Kakva priprema može biti? Svakakva. ( Ukradena, prepisana, dopunjena, kopirana, ali najmanje je onih napisanih. Svaki razred nije isti. Svaka djeca nemaju iste spsobnosti i znanje. Učitelj treba da razmisli da li mu je danas potrebna kakva priprema. Mnogi kažu ovako ? Oni koji imaju preko 30 godina staža-ne moraju imati pripremu.Zašto ? Na koji način to može neko objasniti ? Starije kolege gube više pamćenje od mladih. Imaju oni više iskustva ? Odlično! To se slažem. Ali nekad ni iskustvo nije mjerilo za pisanje pripreme. Kažu neki opet- Dijelovi billjke su uvijek isti,što znači da takva priprema važi u svakom razredu. I to je tačno. Nastavne jedinice se neke ostale iste-većinom u predmetnoj nastavi. Ali šta je najvažnije u pripremi ? Kako osmisliti PUT ! Učitelj mora da napravi PUT kojim će se kretati narednih 45 minuta. Kako motivisati djecu da im čas bude zanimljiv,da ne bude monoton. Da svi zavole taj čas. To je najteži zadatak koji niko garant nije poslije održanog časa razmislio pa se zapistao koliko su djeca uživala u tom času. Nije moguće uraditi u svakom razredu jutarnji sastanak ako učionica nema uslove i sredstva za taj rad. U pripremi stoji : Djeca posjedaju po tepihu i ispruže ruke i potrbuške legnu pa rukama dodiruju svog druga. A ja se pitam ? Gdje će moja djeca leći kad je prašnjavi pod od pločica koje su hladne,a tepiha nema ni na vidiku. Mogu ja to prepraviti,pa ću sve isto napisati,ali samo umjesto tepiha staviću po pločicama. E, da li je to baš tako ! Nije! Znači priprema ne može uvijek biti prekopirana ili prepisana. Pripreme treba pisati da bi PUT kojim koračamo u toku 45 minuta bio što zanimljiviji i laganiji i učitelju i učenicima. Kakav PUT napravimo, tako ćemo i koračati. Neko će preći asfaltiranim putem,a na tom putu ne vidi ništa. Neko će krenuti po trnju i kamenju,ali prođe i nešto nauči i ne nauči. A neko napravi put onakav kakav samo njemu odgovara i kako ga on zamišlja i na tom putu puno toga vide i on i njegovi učenici. Priprema je PUT ! Kakav put hoćete sami odlučite. Birajte PUT koji će odgovarati i vama i vašoj djeci. Zdravi,živi i veseli bili !

Didaktički putokazi objavili tematsku kombiniranu pripremu 3/5 razred


Izašao je novi broj didaktičkih putokaza broj septembar 2013. Objavljena je moja pisana tematska kombinirana priprema za 3/5 razred u kombinaciji dvije različite trijade u osnovnoj školi.

1383438_348400261963812_69671160_n

OVO JE SAMO JEDNA OD MNOGOBROJNIH PRIPREMA KOJE SAM URADIO KADA SAM PRIJE 2 GODINE VODIO OVU JAKO TEŠKU I NEZAHVALNU KOMBINACIJU KADA SU TEMATSKE JEDINICE POSVE RAZLIČITE U DVIJE RAZLIČITE TRIJADE. NA SVOM BLOGU OBJAVIĆU NEKOLIKO SVOJIH PRIPREMA KAO EVENTUALNA POMOĆ NASTAVNICIMA KOJI IMAJU PROBLEMA U RADU SA KOMBINIRANIM ODJELJENJIMA,JER TEORIJA JE JEDNO,A PRAKSA VJERUJTE POSVE NEŠTO DRUGO.

 

Školski projekat “Jesen na selu”


bye.jpg

U povodu toga danas dana 24.oktobra je u prostorijama PŠ “Omazići” održana prezentacija provedenog projekta. Isto tako od 9.30 je otvorena otvorena javna izložba učeničkih radova koji su urađeni kroz nekoliko radionica u sklopu projekta za roditelje iz Omazića.

projekt

Sadržaj projekta “Jesen na selu” autor :Fahir TERZIĆ

1069290_524500350978219_353484832_n1234754_524500317644889_885387282_n1395959_524500180978236_726627293_n1661358_587250811369839_268486639_n1653987_587252011369719_1471605775_n1904137_587252541369666_648977634_n1560409_587251068036480_1610542682_n1926771_587250151369905_1772470090_n1958414_587251008036486_1371386516_n1925174_587253484702905_786424675_n1902975_587252578036329_1264980029_n1911654_587252161369704_977387654_n1920234_587252754702978_197056668_n1800324_587251081369812_1600961514_n1959774_587251091369811_1231753813_n564703_587252564702997_1732606957_n1896981_587250831369837_1705741041_n1379943_587251931369727_1543503423_n1978789_587252498036337_398042310_n

Nakon posjete roditelja školi,oko 10.30 PŠ “Omazići” je posjetio aktiv učitelja razredne nastave OŠ”Grivice” Banovići na čelu sa direktorom  I pedagogom naše škole, gdje je učiteljima lično I prezentovan sam projekat kao i sve pojedinosti koje su se provodile u proteklih mjesec dana . Sam projekat je od strane svih posjetioca ocijenjen sa visokim ocjenama,gdje su se direktor I pedagog škole obratili svima prisutnima I pohvaliuli trud I zalaganje učitelja i učenika PŠ”Omazići”. Projekat je verifikovan u vidu prezentacije na školskom nivou. Naravno ovo je samo jedan od nadam se niza projekata koji su i u daljem periodu planirani u našoj OŠ “Grivice” Banovići. Ovim projektom je PŠ Omazići podignuta na viši nivo,gdje su učitelji i učenici osim obične klasične nastave kroz sami projekat izvodili i druge vrste nastave kao što su projektna nastava, integrisana međurazredna nastava, terenska nastava i istraživačka nastava. Slogan učitelja i učenika je bio “ŽELIM, HOĆU I MOGU “.

1620831_401075086696329_378074400_n1374923_10201484519068802_427539900_n

Na kraju je upriličena mala svečanost i zakuska u povodu uspješno izvedenog projekta aktiva učitelja OŠ “Grivice” Banovići.

Tematsko planiranje u nastavi prve trijade


Kako je i formulisano Ugovorom koji je sklopljen između IK “NAM” Tuzla i moje malenkosti, početkom školske 2013/14godine izašli su priručnici pod nazivom TEMATSKO PLANIRANJE NASTAVE u prvom,drugom i trećem razredu za učitelje koji koriste udžbenike od IK “NAM” u nastavi. Istina priručnici su urađeni u mini-verzijama ,i to tako da su urađeni u dva priručnika. Jedan priručnik je za čista odjeljenja u prvoj trijadi, adrugi priručnik je za kombinovana odjeljenja prve trijade.

123

 

 

Nivoi učenja prema Bloomu


BLOOMOVA TAKSONOMIJA

TEMA -ŠKOLA

Bloomova taksonomija

1956. godine Bendžamin Blum, američki školski psiholog, je sa svojim kolegama razvio klasifikaciju nivoa učenja. On je primjetio da 95% pitanja na testovima zahtijeva od učenika da misle samo na najnižem nivou… ponavljanje informacija.  Postoje tri domena obrazovanja, odnosno načina usvajanja određenog sadržaja.

  • Kognitivni domen – usvajanje znanja,
  • Afektivni domen – stavovi, vrijednosti i interesovanja,
  • Psihomotorni domen – vještine

Svaki od ovih domena ima svoje nivo usvajanja informacija. Mi ćemo se zadržati na kognitivnom domenu, na nivou znanja, jer se sa time najčešće srećemo u školi. Blum je identifikovao šest različitih nivoa učenja unutar kognitivnog domena, od najjednostavnijeg (ponavljanja činjenica) preko složenijih mentalnih nivoa do najvišeg (evaluacije).

Ovi nivoi nose određene glagole pomoću kojih definišemo dubinu usvanja sadržaja. Te glagole definišemo  kroz opisne ocjene za nivopostignuća učenika, ali  kroz četiri kognitivna područja prema Bloomovoj taksonomiji.  Tabela glagola

ISHODI UČENJA PO BLOOMOVOJ TAKSONOMIJI –KOGNITIVNO PODRUČJE  ( 4 NIVOA UČENJA )

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

KOGNITIVNO PODRUČJE

NIVOI POSTIGNUĆA KROZ

DESKRIPTORE

  OČEKIVANI ISHODI UČENJA

(ODREĐENI GLAGOLI KOJI DEFINIŠU DUBINU USVOJENIH SADRŽAJA )

Znanje/ Shvatanje

(pamti i ovladava značenjem sadržaja)

Istraživanje

Na crtežu pokazati školu; prepoznatiškolu na slici; pronaći školu među ostalim objektima, imenovatiprostorije u školi školski pribor, poredati školski pribor po veličini, nabrojati uposlenike koji rade u školi, opisatiizgled škole, predložiti razredna pravila u učionici, dati primjer dobrog i lošeg ponašanja učenika u školi,razvrstati školski pribor, označiti školske prostorije ,opisatiškolski pribor, sudjelovatiu čišćenju i održavanju higijene u učionici i školi uopšte

Primjena

(koristi i upotrebljava naučeno u  novim konkretnim situacijama)

Razvoj

Nacrtati školu,obojiti školu, napraviti model škole, školske zgrade, školskog pribora, sastaviti školski pribor od predmeta, ilustrovati stvari koje spadaju u školski pribor, naslikaj školsku zgradu, oblikuj školu od plastelina,

Analiza/sinteza

(razumije sadržaj, formuliše i gradi nove strukture od svojih postojećih znanja i vještina)

Nadogradnja

Uporedi sličnosti i razlikeizmeđu školskog pribora, na datoj slici pronaći najveću prostoriju u školi, navedi po čemu se razlikuju  učionica i hodnik, koje su sličnosti između fiskulturne  sale i poligona naše škole, odaberi najmanji školsku prostoriju, poredati školske prostorije po veličini od najveće do najmanje , objasniti zbog čega u školi koristimo poligon i fiskulturnu salu, napravi maketu škole od kutijica za lijekove i istakni svaku prostoriju u školi,

Evaluacija

(prosuđuje vrijednosti sadržaja )

Integrisanje

Od ponuđenih dijelova kreiraj i sastavi školsku zgradu, poredaj  školske prostorije po važnosti koje najviše koristimo,pa sve do one koje najmanje koristimo u školi, opiši svoje osjećaje  da  u školi imamo kuhara, predloži nova pravila koja bih volio da se poštuju u školi …

shema

Ja mogu,hoću i želim..samo me uputite kako treba


batine-nikad-nisu-dobro-rjesenje-za-djecji-neposluh-504x335-20090312-20101019011454-182590

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Danas mnoge kolege i kolegice,uglavnom izbjegavaju da samostalno izrađuju za svoje učenike ZADATKE OBJEKTIVNOG TIPA,ZADATKE ZA ISPITIVANJE UČENIČKOG ZNANJA. Nažalost ,mnogi se uglavnom pozivaju na gotove izrađene LISTOVE koje dobijaju,u svojim škrinjicama, registrima, od raznih izdavačkih kuća. Međutim,postavlja se pitanje da li je to uvijek baš tako. Po mome ličnom mišljenju,nakon dolaska prvaka u učionicu i školu, svaki učitelj i učiteljica bi trebali da urade inicijalni test da bi uvidjeli stvarnu sliku svoga odjeljenja. Kada uvidimo rezultate učeničkog rada, onda tek i lakše će nam svakako biti ,da samostalno izradimo kao učitelji za svoj razred, zavisno od sredine u kojoj učenici žive, i svih drugih faktora….                                  Svaki učitelj bi trebao da izradi ličnu mapu u kojoj bi upisao ŠTA SVE NJEGOVA DJECA MOGU ?  ŠTA SVE NJEGOVA DJECA ZNAJU? ŠTA SVE NJEGOVA DJECA RAZUMIJU ?

Koje radnje moji učenici mogu da izvršavaju ? (za šta su sve sposobni ? )

Koji alat,pribor mogu da samostalno na nastavi upotrebljavaju ?  ( sa čime se mogu koristiti ? )

Kakva je grafomotorika učenika ?  ( kroz testove,zadatke,crteže, radove djece)

Kakav je dječija artikulacija ?  ( imaju li poteškoća sa izgovorom; glasno-tiho, prejako, pretiho, mumljanje, nerazumljivo govori)

Ono što je veoma važno jeste da svaki učitelj i učiteljica izbjegavaju pitanja zatvorenog tipa. Mnogi danas nastavnici jednom ili nijednom u nastavi predmetne nastave ne koriste ZADATKE OBJEKTIVNOG TIPA,nego u toku školske godine dadnu učenicima dva obična KONTROLNA RADA gdje se kod učenika traže isključivo definicije, formule, -što je potpuno pogrešno. Nije moguće ocijeniti učenika onog koji ima slabije intelektualne spsobnosti od onog koji ima veće sposobnosti .

Nakon takvog ispitivanja, nastavnici  učenika  ispituju još 2-3 puta usmeno i na kraju izvode zaključnu ocjenu. Međutim pitanje se postavlja;da li je takav učenik oštećen u razredu ?   (Sigurno da jeste) Nažalost to više niko i ne vidi. Na Vijeću se iznesu ocjene i to je to.

Vratimo se učenicima prvog razreda.

Šta mogu učenici u prvom razredu: ( zaokruživati, pridruživati, spajati, bojiti, (malo teže crtati), označiti, obilježiti, docrtati, dospojiti, ponoviti olovkom po tačkama-linijama, mali procenat djece koji znaju pisati….

Koji pribor mogu samostalno koristiti ?  ( olovku,bojice, gumicu, makazice, oštrilo, itd.)

Naime ,jedan primjer jedne kolegice koja je tek počela raditi i nakon završene teme Škola postaavila je djeci običan Kontrolni rad (naravno nije joj niko htio reći,pa nije znala)

Pitanja su bila zatvorenog tipa i to su se pitanja odnosila na pisanje (iako učenici nisu usvojili još slova) nije bilo pitanja višestrukog izbora.

Evo primjera jednog takvog rada:

  1. Šta je škola ?
  2. Napiši tačan naziv svoje škole ?
  3. Nabroji šta spada u školski pribor ?

4.Napiši ko su uposlenici u školi ?

5.Nabroji razredna pravila ?

6.Napiši neko pravilo koje ti se sviđa ?

7.Šta je to higijena škole ?

Iz ovog primjera kao što vidimo pitanja su NEPRILAGOĐENA pismenom ispitivanju učenika u I razredu (učenici nisu usvojili slova)

Dalje,pitanja su samo za NAJVIŠI NIVO ii ovakva pojedina pitanja se mogu postaviti USMENO učenicima,a NIKAKO pismeno.

Ako gledamo taksonomiju ciljeva onda ishodi su sljedeći ( definiše školu, imenuje naziv škole, nabraja školski pribor, piše uposlenike u školi, nabraja razredna pravila, piše novo pravilo, definiše higijenu….)

Kroz ovakvu analizu primjećujemo da je ovo najviši NIVO ZNANJA –EVALUACIJA /SINTEZA

Ocjenjivanje učenika treba biti OBJEKTIVNO kroz skorove i niz zadataka objektivnog tipa koji može uspješno da sačini svaki zainteresovani učitelj i učiteljica i to bolje od drugih zainterersovanih koji ne poznaju suštinu razredne nastave .za taj rad treba poznavati osnovne tipove zadataka testa:

ALTERNACIJA ( jednostavan zadatak :rješnje s TAČNO (T) NETAČNO (NT) ILI DA I NE  (najslabiji,i ne treba ga pretjerano koristiti)

KOMPENZACIJA  (prisjećanje i dopunjavanje) složeniji zadatak teksta (učenici dopunjavaju na linijama -crtama definicije,zakone….

SELEKCIJA (jako popularan)  učenici koriste radnje (MOĆI) – potcrtavnje, podvlačenje,zaokruživanje, označavanje,

KOMBINACIJA (sređivanje i određivanje) zasnovan na kombinaciji,skica,mapa,slika,formula,

Primjeri ovakvih testova

Učitelj je školski uposlenik                a) DA   b) NE   ili   a) tačno          b)netačno   ( da bi učenici prvog razreda mogli da rade ovakve testove potreben su upute učitelja. Pročita imm zadatak i onda kaže: ako mislite da je učitelj uposleni zaokružite prvu riječa ,ako ne mislite onda zaokružite drugu riječ.

Zato je najbolje koristiti slike,crteže gdje učenici SPAJANJEM,PRIDRUŽIVANJEM odgovaraju na ovakvo pitanje. Dakle ponudimo učeniku crteže i kažemo da spoji linijom učitelja (crtež,slika) sa ŠKOLSKOM ZGRADOM (koju učenik može UOČITI,PREPOZNATI )

Ovo su samo neki primjeri kako treba pristupiti pismenom ispitivanju učenika u prvom razredu.  Svaki učitelj može odrediti 4 vrste zadataka po nivoima od najnižeg nivoa (prisjećanje)  do anjvišeg nivoa (evaluacije) .  Ovakav način rada treba dobro poznavanje i studiranje Bloomove taksonomije,originalne,kao i revidirane verije iz 2001 godine, sa dopunama Keneddya iz 2006 godine.

Sretan rad u prvom razredu. :)

 

 

 

Učenje pjesmice kroz strip


UČENICI PRVOG RAZREDA JOŠ NE ZNAJU DA ČITAJU. MEĐUTIM KORSITEĆI OBIČNI SLAJD CRTEŽA,CRTAJUĆI U GRUPICAMA UČENICI MOGU DOSTA TOGA DA ZAPAMTE.

SLIKE CRTEŽA CRTAMO U KRETANJU KAZALJKE NA SATU.  UČENICI CRTAJU SLIKE PO SLIKE ;STROFU PO STROFU

PO ZAVRŠETKU MOŽEMO ZAJEDNIČKI UZ POMOĆ GOTOVOG STRIPA USVAJATI PJESMICU U UČIONICI.

DANAS SAM ISPROBAO OVAJ METOD I MOGU REĆI DA SAM BIO JAKO ZADOVOLJAN USVOJENOŠĆU PJESMICE UČENIKA

JA SAM PJESMICU PRIPREMIO VEĆ KOD KUĆE PRIJE NA VELIKOM HAMERU PAPIRU.

BROJ SLIKICA (OKVIRA) ZA CRTEŽ ONLIKO ,KOLIKO IMA STROFA U PJESMI.  PROBAJTE,ODUŠEVIĆETE SE KOLIKO ĆE UČENICI NA ČASU TOGA ZAPAMTITI.

2 013

Stigla jesen rana..vinogradi zreli


Jesen-799894

 

           PISANA  DNEVNA INTEGRISANA  NASTAVNA PRIPREMA  U PRVOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

 

DATUM: 23.IX 2013

DAN:PONEDJELJAK

PRIPREMA BROJ :  16

TEMA : SREDINA U KOJOJ ŽIVIM

PODTEMA :   JESEN

1.ČAS  BHS JEZIK I KNJIŽEVNOST IKT „ JESEN “( udžbenik „Moja slova ;M.Rašidović)

2.ČAS  MOJA OKOLINA „ZOT-1“  ( udžbenik „Moja okolina ;;Vildana Mujakić i Dijana Kovačević )

3.ČAS  MUZIČKA KULTURA Pjevanje„ JESEN  „ ( udžbenik „Refik Hodžić)

 

NASTAVNE METODE  RADA

Razgovor , usmeno izlaganje, metoda igra kroz učenje; slobodan razgovor, demonstracija

OBLICI RADA

Rad u velikoj grupi; individualni rad; frontalni rad

Rad u manjim grupama

SREDSTVA I POMAGALA

Tabla ,slike, male slikice, pjesmica,  boje drvene, flomasteri, udžbenici

 

KORIŠĆENA LITERATURA

Priručnik za nastavu u devetogodišnjoj školi „Dijete u centru aktivnosti“  Ediba Pozderović

 

POPODNEVNI  SASTANAK

Prvo ćemo uraditi nekoliko vježbi za zagrijavanje i stvaranje dobrog raspoloženja („Guska maše krilima“,Dotakni rukama pod“,Vjetar maše grane“Plivanje“ Skakanje žabe“).Nakon toga radimo jutarnje vijesti.A,nakon toga ću kroz zagonetke o kiši,kišobranu,pitati učenike šta je to? „Da bih ih doveo do pravilnog odgovora,pokazujem im ilustracije koje se odnose na zagonetke.Nakon pogađanja zagonetki,pitat ću djecu,da li znaju koje je godišnje doba stiglo ? (jesen) Po čemu znaju? Koje su uočljive promjene nastale? (lišće već žuti i polako opada,dani su postli hladniji i često nam u zadnje vrijeme pada kiša,uskoro će ptice selice da sele na jug,a neke životinje se pripremaju za zimu).Kakvu odjeću nosimo u jesen? (nabrajaju odjeću) Da ne bi pokisli,šta moraju nositi (kišobran i kabanicu) Razgovarat ćemo o izgledu i funkciji kišobrana. Da li je neko danas došao sa kišobranom. Razgovaramo o kišobranima. Najava današnjih aktivnosti.

VIJESTI   DANA

Biramo dijete dana. Dijete dana nas upoznaje sa sobom i svojim ukućanima.

Dijete dana nam otkriva kakvo je vrijeme danas .

Napolju je hladno i oblačno.

Pišem dnevnu  poruku „ STIGLA NAM JE JESEN“

Danas je ……… ponedjeljak

Datum: 23.septembar 2013

Godišnje doba: JESEN

Prisutno je

Odsutno nas je

 Dijete dana ……. Đerzić Elvis

Dnevna poruka  „ Stigla na m je jesen „

 

Za svakoga ima nešto      

bojama se služi vješto.                

A ako ste vi za jelo,          

ona nudi voće zrelo

(JESEN)

 

NASTAVA BOSANSKOG JEZIKA

-Recitujem stihove pjesme (Moja početnica, str.78) pri čemu postepeno dodajem slike-aplikacije kao poticaj.

-Najava cilja časa:

Danas ćemo naučiti i jednu pjesmu koja nosi isto ime kao i pjesmica iz muzičke kulture, takođe se zove ¨Jesen¨, a napisala ju je Bosiljka Letić-Fabri .

-Učenike ću zamoliti da se naslone i pažljivo slušaju moje čitanje.

-Nakon čitanja slijedi razgovor o pjesmi:

Gdje je jesen prosula zlato?             Jesen je prosula zlato po lišću , cvijeću i travi.

Šta je jesen ubrala u šumi?               Jesen je u šumi ubrala posljedni zvončić plavi.

razgovor o aplikacijama i zajedničko ponavljanje stihova pjesme

-Ponavljanje provodi grupa po grupa i ako ostane vremena svi zajedno

-Za domaću zadaću rijesiti zadatak iz Radne sveske, na str.6

NASTAVA  MOJE OKOLINE

Pripremam učenike za neposredno ispitivanje, a sadržaj pripreme je materijalno-tehničke (upute i materijal za rad) i psihološke naravi (motivacija, stimulacija)

-da bi se pripremili za ispitivanje, učenike trebam upoznati:

a) s ciljem časa – saopštavam im se da ću ispitivati ono što smo učili prethodnih dana  da bi saznao kako je naučeno

-ukratko, reći ću im sadržaj ispitivanja da bi aktivirao učeničko znanje;

b) s načinom na koji ću ispitivanje provesti – pokazujem ispitni materijal, mjesto gdje će se zadaci rješavati, gdje će se zapisivati rezultati i sl.

c) s načinom na koji će  rješavati zadatke – učenike upućujem da pažljivo slušaju zadatak (više puta), da razmisle o rješenju, te da zadatak potom riješe;

d) kako postupiti ako učenici

učenici rješavaju 1. zadatke za ispitivanje znanja iz Moje okoline u prvom razredu, što traje dok većina ne završi rad

-pratim učenički rad dajući eventualno samo tehničke upute ,o načinu rješavanja ne dajem nikakve upute jer bi se time narušila objektivnost ispitivanja

nakon ispitivanja provodim kvantitativnu analizu (koja pokazuje koliko su učenici usvojili gradivo) i kvalitativnu analizu (koja pokazuje koje je gradivo usvojeno, a koje nije)

-podaci služe za unapređivanje nastavnog procesa, tj. treba li poduzimati korektivne mjere kao što su naknadna objašnjenja ili pak uvježbavanja i ponavljanja

-s rezultatima se upoznaje svaki učenik pa se može utvrditi napreduje li ili zaostaje u učenju

-podaci dobiveni ispitivanjem mogu poslužiti i za dugotrajno praćenje učeničkog napretka i za formiranje konačne prosudbe (na kraju školske godine) o učenikovu uspjehu u nastavi okoline

NASTAVA  MUZIČKE KULTURE

Upjevavanje

Motivacija

Razgovor i najava nastavne jedinice

Slušanje pjesme

Razgovor o pjesmi, kako im se dopada, koja osjećanja u njima budi, da li su prepoznali neki instrument…

Ponovno slušanje

Zajedničko pjevanje, igra jeke

Učenici pjevuše pjesmu, ritam prate pokretima prstiju, a zatim sviraju ritam pljeskanjem te stupanjem

Pohvale učenika i upute za rad kod kuće- otpjevati pjesmu dragoj osobi, ko zna možda ćeš imati priliku i da nekoga naučiš!

 

Razrednik:  FAHIR TERZIĆ  prof.razredne nastave

 

Dobro došli


welcome7 1   

Ja sam Fahir Terzić, učitelј  u Osnovnoj školi „Grivice“ u Banovićima. Motiv izrade sopstvenog bloga jeste prije svega pomoć mnogim mladim prosvjetnim radnicima koji tek počinju da rade u Osnovnoj školi. Na mome blogu ćete pronaći dosta materijala iz devetogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja. Kao učitelj radim već punih 15 godina.  Dobro došli na moj blog i nadam se da ćete na njemu pronaći ono što nigdje nema i ono što je karika koja danas nedostaje u školama BiH. Pozdrav , i ugodan boravak svima na blogu!

2536612_4176097687038_1271918790_n 545932_543744175670205_1345163694_n582283_4696981716433_1599286975_n

Upotreba savremenih nastavnih metoda u radu i učenju


Tradicionalna nastava

frontalni rad
monotona nastava
neopremljenost kabineta i školskih učionica
informatički nepismeni nastavnici
uporaba manjeg broja nastavnih metoda
nastava se temelji na korištenju udžbenika i zbirki zadataka, table i krede

Savremena nastava

praksa kroz  radionice u razredu i izvan škole
kompetentni nastavnici
sarađuje sa širom zajednicom
implementira suvremene i inovativne nastavne sadržaje, metode i oblike rada u nastavi
ima kvalitetnu organizaciju
integriše učenike s teškoćama u razvoju

Kompetentni nastavnici – motivisani učenici

nastavnici koji su spremni uvoditi savremene, na učenika usmjerene pristupe nastavi i koji se kontinuirano stručno usavršavaju
stručni entuzijasti koji se s poštovanjem odnose prema učenicima uvažavajući njihove interese, mogućnosti i ograničenja,
te imaju odgovarajući autoritet, postavljaju jasna pravila i dosljedno ih provode

Zvuči li poznato?

“Moji su učenici potpuno nezainteresirani, bez obzira koliko se ja trudila. Baš ništa ih ne zanima. “

Ako nije motivisan učenik je…

Nezainteresovan
Nemiran, ometa i/ili izbjegava nastavu, neprilagođenog ponašanja
ili
Pasivan, klonuo, spava na času, gleda kroz prozor, izbjegava rad, depresivan

Ne ulaže trud u rad
Zaostaje u usvajanju gradiva
Ne napreduje u radu i učenju

Kvalitetna nastava

Nastava mora biti zanimljiva, raznolika i dinamična.
Ona mora biti “vrckava” i stalno intelektualno poticajna za učenika.

Savremene nastavne metode

SAVREMENE TEHNIKE U NASTAVI

Savremene nastavne metode su načini rada na nastavnim sadržajima u kojima bi trebali aktivno sudjelovati i nastavnici i učenici, pri čemu učenici stiču savremene spoznaje i razvijaju sposobnosti.

Metode koje potiču učenika na aktivnost, učenje iskustvom, promatranje i eksperimentiranje,
potrebno je koristiti kad god je to moguće.
NASTAVNE METODE

demonstracija
usmeno izlaganje
razgovor
praktični rad
problemski zadaci
crtanje
rad na tekstu
rukovanje konkretima
individualizirani nastavni listići
izrada plakata
terenska nastava

ERRmentalne mape
strategije učenja /naputci
suradničko učenje
PP prezentacija
igre
izrada modela
izrada zadataka
ICT programi
istraživački zadatci na internetu
projektna nastava
kvizovi …

TEHNIKA-ŠEST ŠEŠIRA

KOCKARENJEINSERT METODAKOMBINOVANJE METODA RADA >DINAMIČNOST NASTAVE I ODRŽAVANJE PAŽNJE UČENIKA

IZBOR OPTIMALNE METODE ZAVISI O:
sadržaju učenja
vrsti nastavnog časa
učenicima
trajanju časa
materijalnim uslovima škole
i … samom nastavniku

ČinkvinaUpotreba ICT-a u nastavi

može se kvalitetno implementirati u bilo koji dio sata bez obzira na vrstu časa
(obrada, ponavljanje, provjera )
ovisi o materijalnim uvjetima, umijeću nastavnika i informatičkoj pismenosti učenika
pozitivno utiče na motivaciju učenika
olakšava realizaciju principa individualizacije,
zornosti, postupnosti,
povezivanja sa svakodnevnim životom i praksom,
aktivnosti, primjerenosti, …

Primjeri upotrebe ICT-a u nastavi:

PP prezentacije
razni programi
interaktivni kvizovi i provjere znanja
učenje na daljinu
učeničke mape (folderi) s individualiziranim zadacima
istraživački zadaci na internetu
izrada grafikona, dijagrama, shema, tablica

Oprez pri upotrebi ICT-a u nastavi

izbjegavati dugotrajan rad na računarima
promišljeno dozirati upotrebu i  kombinovati s drugim nastavnim metodama
ne koristiti svaki čas kao jedinu ili dominantnu nastavnu metodu –kontraproduktivno
kod učenika s epilepsijom, oštećenjima vida, kičme i sl. , samo uz mišljenje doktora

Oblici rada

ciljane interakcije koje omogućuju učenicima u procesima učenja i nastave,
u različitim vidovima međusobne interakcije s nastavnicima,
samostalno i u kooperaciji s drugima, ostvarivanje ciljeva i zadataka učenja.

frontalni oblik
individualni i individualizirani oblik rada
partnerski oblik rada (rad u paru)
grupni oblik rada
timski oblik rada

FRONTALNI OBLIK RADA

PREDNOSTI

racionalni način učenja
mogućnost izbora i upravljanja prijenosom i protokom informacija
najkraći put do spoznaja

NEDOSTATCI

učenik stavljen u pasivnu poziciju i receptivno usvajanje znanja
ne vodi se računa o spoznajnim i drugim mogućnostima učenika
ne uvažava se prethodna pripremljenost i iskustva učenika – usmjerenost na “prosječnog” učenika
ne personalizira se rad s učenicima
ne vodi se računa o različitosti tempa rada i napredovanju učenika
nema interakcije među učenicima

INDIVIDUALNI I INDIVIDUALIZIRANI RAD

INDIVIDUALNI

samostalni, pojedinačni rad učenika bez razmjene informacija među učenicima
učenik samostalno obavlja određeni zadatak
omogućava, ali ne osigurava prilagođavanje nastave i učenja svakom učeniku

INDIVIDUALIZIRANI

rad koji je prilagođen svakom pojedinom učeniku
zahtjevi za tim radom proizlaze iz razlika koje postoje među učenicima iste dobi i istog razreda
orijentacija nastave i učenja na stvarne ličnosti učenika

PARTNERSKI OBLIK RADA

učenici razvijaju odgovornost za svoj uspjeh i postignuće, ali i postignuće drugog učenika
jedan učenik može biti učenik s teškoćama
potiče se suradnja

20150402_110402

GRUPNI OBLIK RADA

veće grupe učenika dijele se u manje
grupe u kojima uče i rješavaju određene zadatke
razvija se samostalnost i kooperativnost među učenicima
osposobljavanje učenika za složen vid zajedničkih oblika rada u savremenom društvu
stalne izmjene aktivnosti samostalnog i saradničkog rada

Preduslovi za grupni oblik rada :

sadržaj, izvori znanja, precizne upute, podjela uloga…

20150402_090501

TIMSKI OBLIK RADA – PROJEKTI

karakteristična je zajednička angažovanost nastavnika i učenika u planiranju ciljeva i sadržaja učenja, provođenju i evaluaciji procesa učenja i njegovih rezultata;
iznimno je važno da postoji spremnost, znanje i sposobnost svakog člana tima da prema svojim mogućnostima i ulozi doprinese ostvarenju zajedničkog cilja timskog rada

članovi tima mogu biti ravnopravni ili u hijerarhijskom odnosu
zahtjeva fleksibilan raspored vremena

projekt1375838_516376141790640_1905481473_n1390613_516377888457132_1222822255_n1374120_516378455123742_1776427527_n1395959_524500180978236_726627293_n1925174_587253484702905_786424675_n

“Novi način učenja i ponavljanja koji je brz i koji  djeluje.”

Tony Buzan,
izumitelj mentalnih mapa

Upotreba mentalnih mapa u radu s učenicima s intelektualnim teškoćama

koristi se manji broj pojmova
veća uporaba zornih prikaza pojmova (slika)
zajednička izrada mentalnih mapa na ploči, plakatima ili papirima većeg formata
pojmovi unaprijed pripremljeni u tiskanom obliku
velika mogućnost individualizacije u nastavi (od najjednostavnijih oblika mapa sa slikama do složenijih tekstualnih oblika za učenike boljih sposobnosti)

crtanje i šaranje dokazano pomažu pri koncentraciji

pri ponavljanju za provjere znanja mentalne mape pomažu ponoviti sve odjednom

Sve su informacije na jednoj stranici, pa mozak učenika to može
“fotografisati”.

“Ni jedna metoda ne djeluje jednako uspješno za svu djecu.
Zbog toga je veoma važno iskušati nekoliko raznih metoda i prilagoditi se individualnim osobinama svakog djeteta”.

Mahesh Sharma

20150402_104944  20150402_105002

20150402_09042720150402_09033720150402_091936

Mape uma u časopisu


Bosanski časopis za porodicu Summeja ,je objavio članak njihove urednice dipl.psihologa-pedagoga Senade Brčaninović,koja je za temu uzela feneomen današnjice “Mape uma”. U okviru članka objavljen je kratak intervju koji je kolegca uradila sa mnom i nekoliko mojih fotografija “mapa uma”.

Obrada književnog teksta prema RWCT tehnikama i strategijama rada “Ljubičice”


BHS JEZIK I KNJIŽEVNOST
RAZRED: drugi
NASTAVNI SADRŽAJ: Tekst „Ljubičice“
TIP ČASA: Usvajanje novih znanja
OPERATIVNI CILJEVI: -razvijaju sposobnost glasnog čitanja i razumijevanja
-uočavaju najbitnije podatke
-iznose svoje mišljenje o tekstu i svoja iskustva o istoj temi
OBLICI RADA: frontalni, individualni, u paru, grupni
TEHNIKE RAZVOJA KRITIČKOG MIŠLJENJA: -moždana oluja
-ZŽN tehnika
-razmisli i razmijeni misli u paru
-tehnika galerija
KORELACIJA: Moja okolina –tema- U šumi.
UVODNI DIO: U uvodnom dijelu časa primjenjena je tehnika „Moždana oluja“.
Učenici asociraju na pojam livada. Asocijacije zapisujemo.
Izlažem tablicu Z/ŽZ/N (na hamer papiru).
GLAVNI DIO: U dijelu tabele (ZNAM) upisujemo šta je učenicima poznato u vezi pojma
„LJUBIČICE“. Informacije razmijene u paru, zatim u manjim grupama. Predstavnici grupa izvještavaju, a nastavnik upisuje u tabelu. U drugoj koloni (ŽZ) tabele upisujemo šta bi još željeli da saznaju o ljubičicama. Pročitam tekst „LJUBIČICE“. Zatim učenici u sebi pročitaju tekst. Podatke do kojih su došli uporede sa odgovorima iz I djela tabele i provjeravaju da li su dobili odgovore na pitanja iz dijela tabele (ŽELIM DA ZNAM)
Zatim učenici popunjavaju III dio tabele (NAUČIO/LA
SAM). Mogu im pomoći pitanja sa radnog lista:
-Kako još nazivamo grupu biljaka u koju spadaju ljubičice?
-Gdje žive ljubičice?
-Opiši,kako izgledaju ljubičice?
-Zašto djeca vole da beru ljubičice?
-Kako ljubičice mirišu?
-Koliko ljubičice opstaju u šumama?
-Koje smo zanimljivosti zapamtili o ljubičicama?
ZAVRŠNI DIO: U fazi refleksije korištena je i tehnika galerija (mape uma). Svaka grupa je imala zadatak da uradi mape uma na temu vijesnici proljeća sa izradom ljubičica,da sve to  ukrase papirom u boji i flomasterima. Mape uma su izložene na velikom papiru u galeriji u našoj učionici.
Domaći zadatak: Istražiti ljubičice u okolini, I donijeti za sljedeći čas kada je planirana izrada panoa na temu Proljeće i vijesnici proljeća.
KOMENTAR ČASA
Učenici su aktivno iznosili svoja iskustva na temu livada i ljubičice i vijesnici proljeća. Postavili su puno pitanja. Na većinu pitanja dobili smo iscrpne odgovore. Tehnike koje su primjenjene na ovom času maksimalno su aktivirale učenike.
Veliko je zadovoljstvo primjetiti da su dječija iskustva veoma inspirativna za dalji tok časa. Tehnika galerija primjenjena u završnom dijelu časa prihvaćena je sa zadovoljstvom. Učenici su bili veoma maštoviti, a leptiri ukrašeni papirom u boji i flomasterima. Koristeći tehnike kritičkog mišljenja jednostavnije je pripremiti scenario za čas.Podstaknuta je samostalnost učenika u razmišljanju kao i bolja primjena stečenih znanja.

20150402_10494420150402_105002 20150402_085951

cooltext1788747175