Nivoi učenja prema Bloomu


BLOOMOVA TAKSONOMIJA

TEMA -ŠKOLA

Bloomova taksonomija

1956. godine Bendžamin Blum, američki školski psiholog, je sa svojim kolegama razvio klasifikaciju nivoa učenja. On je primjetio da 95% pitanja na testovima zahtijeva od učenika da misle samo na najnižem nivou… ponavljanje informacija.  Postoje tri domena obrazovanja, odnosno načina usvajanja određenog sadržaja.

  • Kognitivni domen – usvajanje znanja,
  • Afektivni domen – stavovi, vrijednosti i interesovanja,
  • Psihomotorni domen – vještine

Svaki od ovih domena ima svoje nivo usvajanja informacija. Mi ćemo se zadržati na kognitivnom domenu, na nivou znanja, jer se sa time najčešće srećemo u školi. Blum je identifikovao šest različitih nivoa učenja unutar kognitivnog domena, od najjednostavnijeg (ponavljanja činjenica) preko složenijih mentalnih nivoa do najvišeg (evaluacije).

Ovi nivoi nose određene glagole pomoću kojih definišemo dubinu usvanja sadržaja. Te glagole definišemo  kroz opisne ocjene za nivopostignuća učenika, ali  kroz četiri kognitivna područja prema Bloomovoj taksonomiji.  Tabela glagola

ISHODI UČENJA PO BLOOMOVOJ TAKSONOMIJI –KOGNITIVNO PODRUČJE  ( 4 NIVOA UČENJA )

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

KOGNITIVNO PODRUČJE

NIVOI POSTIGNUĆA KROZ

DESKRIPTORE

  OČEKIVANI ISHODI UČENJA

(ODREĐENI GLAGOLI KOJI DEFINIŠU DUBINU USVOJENIH SADRŽAJA )

Znanje/ Shvatanje

(pamti i ovladava značenjem sadržaja)

Istraživanje

Na crtežu pokazati školu; prepoznatiškolu na slici; pronaći školu među ostalim objektima, imenovatiprostorije u školi školski pribor, poredati školski pribor po veličini, nabrojati uposlenike koji rade u školi, opisatiizgled škole, predložiti razredna pravila u učionici, dati primjer dobrog i lošeg ponašanja učenika u školi,razvrstati školski pribor, označiti školske prostorije ,opisatiškolski pribor, sudjelovatiu čišćenju i održavanju higijene u učionici i školi uopšte

Primjena

(koristi i upotrebljava naučeno u  novim konkretnim situacijama)

Razvoj

Nacrtati školu,obojiti školu, napraviti model škole, školske zgrade, školskog pribora, sastaviti školski pribor od predmeta, ilustrovati stvari koje spadaju u školski pribor, naslikaj školsku zgradu, oblikuj školu od plastelina,

Analiza/sinteza

(razumije sadržaj, formuliše i gradi nove strukture od svojih postojećih znanja i vještina)

Nadogradnja

Uporedi sličnosti i razlikeizmeđu školskog pribora, na datoj slici pronaći najveću prostoriju u školi, navedi po čemu se razlikuju  učionica i hodnik, koje su sličnosti između fiskulturne  sale i poligona naše škole, odaberi najmanji školsku prostoriju, poredati školske prostorije po veličini od najveće do najmanje , objasniti zbog čega u školi koristimo poligon i fiskulturnu salu, napravi maketu škole od kutijica za lijekove i istakni svaku prostoriju u školi,

Evaluacija

(prosuđuje vrijednosti sadržaja )

Integrisanje

Od ponuđenih dijelova kreiraj i sastavi školsku zgradu, poredaj  školske prostorije po važnosti koje najviše koristimo,pa sve do one koje najmanje koristimo u školi, opiši svoje osjećaje  da  u školi imamo kuhara, predloži nova pravila koja bih volio da se poštuju u školi …

shema